DILI, 20 Juñu 2025 (TATOLI) – Tenente-Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur, iha ámbitu semináriu nasionál ho tema “Konseitu Estadu no Vizaun Estratéjika ba Dezenvolvimentu Nasionál” hateten bainhira dezenvolvimentu laiha maka Estadu ne’e la vale no Estadu laiha mós dezenvolvimentu ba povu laiha.
Lere ne’ebé sai nu’udar oradór prinsipál iha semináriu nasionál ne’ebé organiza husi Ajénsia Notisioza Tatoli no Dili Institute of Technology (DIT) ne’e ko’alia konseitu rua kona-ba Estadu no vizaun estratéjika ba dezenvolvimentu.
Tuir Lere, tópiku ne’e todan, tanba iha funu laran dehan di’ak liu lakon títulu duké lakon nasaun. “Ida lakon títulu ida mak ha’u, até eskola SMA mós dalaruma la hotu tanba funu. Más orgullu bele haree timoroan barak ne’ebé ohin manán títulu. Ami lakon títulu maibé ita manán nasaun ida, ne’e mak importante liu”, nia dehan iha marjen semináriu ne’e hodi komemora aniversáriu Tatoli nian ba dasiak ne’ebé sei kontese iha 27 Jullu.
Nia relata istória bainhira ho Komandante Ein Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmaõ, iha tinan 1982, iha meudia ida, tuur hale’u lafatik nakonu ho batar no na’an-fahi hodi ko’alia ba malu.
“Nia [Xanana] hatete mai ha’u, Lere, aban bainrua ita-nia estrada alkatraun tenke hale’u Timór. Ha’u hanoin dalaruma aban ita ukun-an ona karik. Depois ha’u dehan maun nia hanoin ne’e di’ak, más ita la hatene orsida kalan ka aban ita mate no abanbainrua ema ne’ebé moris halo tuir maun nia planu ka la’e? Halo estrada hale’u Timór ne’e? Iha 1982, atu mate ka moris iha ona vizaun estratéjika ba dezenvolvimentu”, nia haktuir.
Tanba ne’e, Tenente-Jenerál Reformadu ne’e fó nia pontudevista sobre konseitu Estadu hodi hanoin ba kotuk katak tanba sá mak nia halo funu.
“Tanba sá ema barak fakar raan no ruin naklekar iha rai-laran. Tanba sá ohin loron faluk no oan-ki’ak sei iha no ohin loron balun sei halerik? Tanba saida mak ha’u lakon ha’u-nia títulu, se funu laiha karik ohin ha’u bele sai doutór, más funu ha’u lakon ha’u-nia títulu, ha’u manán nasaun, signifika buat sira ne’ebé ha’u ko’alia harii Estadu ida-ne’e mak esénsia ita-nia funu ba libertasaun nasionál durante tinan 24 nia laran”, nia relembra.
Tuir nia, konseitu ne’e nia interpreta ho ezemplu ida bainhira jornalista sira hasai foto tanba ema iha ka figura ruma iha, se hasai mamuk de’it maka sai mamuk.
“Ita-nia konseitu mós hanesan ne’e. É o reflexo do nosso pensamento subjetivo sobre realidade objetiva. Ita-nia hanoin hakarak ne’e subjetivu, ita la haree más iha. Entaun, saida mak Estadu ne’e konseitu, signifika konseitu ko’alia Estadu tanba Estadu iha, konseitu funu tanba funu iha, funu laiha karik konseitu funu mós laiha”, nia realsa.
Lere dehan harii Estadu iha 1975 bainhira país proklama tiha ona indepedénsia unilaterál hodi hatudu ba mundu katak Timór iha nia na’in rasik, lakohi ema seluk sai na’in ba Timór, maibé nia na’in mak tenke timoroan duni.
Tuir nia, Estadu ne’e bele dehan organizasaun polítika, jurídika no nia mak monopoliza ba defeza no seguransa. “Estadu mosu atu halo ditadura ka oinsá, más kuandu iha nesesidade uza forsa, tanba ne’e polísia no F-FDTL iha nu’udar aparelu Estadu. Kilat ne’ebé sira ka’er ne’e atu halo defeza soberania tanba ita ne’e Estadu soberanu, demokrátiku no direitu”.
“Iha primeira konferénsia nasionál ami rona maun Xanana ko’alia kona-ba Estadu, direitu, demokrásia, liberdade. Entaun, ita-nia Estadu ida direitu demokrátiku. Governu mak administra no jere Estadu, tanba iha Estadu de’it, Governu laiha, ita hanoin mós ne’e laiha sentidu. Entaun, Governu nia papél mak ida-ne’e no ita mós iha tribunál, Parlamentu ne’ebé halo lei”, nia salienta.
Lere ko’alia mós kona-ba nasaun ida nia ema iha direitu no valór hodi submete ba Konstituisaun ida ne’ebé regula. “Governu iha hodi haree ba dezenvolvimentu estratéjiku”.
Hodi hatutan katak povu ne’e hein hela Estadu harii ona no povu mós hein erói sira funu ba ukun-an, barak mate no terus. “Estadu atu fó saida ba ha’u, atu funu ba ki’ak nafatin, atan nafatin, entaun lalika iha Estadu. Agora nasaun no povu ida-ne’e hakarak dezenvolvimentu”, nia afirma.
Tuir nia, Komité Sentrál nia planu estratéjiku 1975-1999 mak ukun rasik an, biar la la’is no kle’ur, maibé planu mak ukun rasik-an, liuhusi etapa luta la’ós dala ida de’it.
“Ita [restaura] ukun-an iha 2002, konseitu ida iha ai-laran katak ami diskute ona. Ha’u-nian karik dehan laiha rekoñese, tanba ema nunka ukun ita, nia mai ukun informalmente, entaun ita la simu no iha 2002 restaura ita-nia autodeterminasaun”.
Nia lembra katak iha governasau dahaat halo Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030, nune’e estratejia mak sai nu’udar liña orientasaun jerál hodi ema ne’ebé ukun ne’e la’o tuir.
“Entaun, ita husu ita-nia an, ne’ebé ita haree ukun na’in sira ka Governu ukun to’o agora ho Planu Estratéjik Dezenvolvimentu, será ke ita-nia ukun-na’in sira halo buat ruma ka la’e? Ita agora iha 2025 falta tinan lima atu hotu”, nia argumenta.
Tanba ne’e nia apela ba povu tomak atu kontinua kontribui ba estabilidade hodi dezenvolve rai ida-ne’e.
Notísia relevante: Tatoli no DIT promove semináriu kona-ba Konseitu Estadu no Vizaun Estratéjika ba Dezenvolvimentu Nasionál
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




