DILI, 28 Juñu 2025 (TATOLI)-Grupu Karang Taruna husi suku Sikka, Nusa Tenggara Timur (NTT), Indonézia, hola parte iha Konferénsia Komunidade Ázia Portugés (APCC, sigla inglés) ba dahaat ne’ebé hala’o iha Sentru Konvensaun Dili (CCD), hodi promove patrimóniu kulturál Portugés husi Flores.
Iha eventu konferénsia internasionál ne’e APCC ne’e, Karang Taruna Sikka hatudu artezanatu oioin no produtu kulturál ne’ebé hatutan husi jerasaun ba jerasaun ne’ebé ho abut iha influénsia portugés iha illa Flores, liuliu iha suku Sikka, área ida ne’ebé nu’udar sentru dahuluk ba propagasaun kultura, relijiaun, no edukasaun husi portugés sira iha Indonézia.
Notisia relevante:Kalbuadi Lay: APCC sai ponte kulturál-diplomátiku ba CPLP no ASEAN

Karang Taruna Sikka aprezenta nia partisipasaun iha APCC 2025 hanesan mós momentu importante ida hodi promove patrimóniu kulturál Portugés ne’ebé sei moris iha komunidade suku Sikka, mak hanesan dansa Toja Bobu, patrimóniu kulturál portugés nian ne’ebé sei aprezenta iha loron ikus konferénsia nian aban (29/06).
“Dansa ne’e lakon durante tinan 40 no ami hamoris fali dezde 2021 liuhusi festivál ida ne’ebé inisia husi ami nia komunidade. Hahú husi ne’ebá, ami nia vídeo iha YouTube dada atensaun husi komisaun APCC nian, no ami hetan konvite mai partisipa hotu iha Dili,” Reprezentante grupu Karang Taruna Laurentius Vianey ba TATOLI iha CCD, ohin.
Aleinde sira partisipa iha konferénsia internasionál APCC sira-nia prezensa ne’e mós partisipa feira ne’ebé Governu Timor-Leste prepara.
Vianey hateten totál membru husi Grupu Karang Taruna ne’ebé partisipa iha feira ne’e hamutuk 13 ne’ebé lori produtu lokál sira pulseira, kolár, no brinkus, ne’ebé hotu-hotu halo hosi hena típiku Sikka nian.
“Durante loron rua espozisaun, am-nia stand nakonu ho vizitante sira. Vizitante barak maka iha interese tebes ba rozáriu ne’ebé ami halo husi ahu-ruin sira hosi tasi-ibun Sikka, nomós produtu sira ne’ebé halo hosi matéria-prima hanesan pulseira, kolár, pasta, xapeu, no asesóriu sira seluk,” nia dehan.
Suku Sikka koñesidu tanba iha relíkia istóriku lubuk ida husi portugés nia prezensa hanesan inklui Igreja Sikka Antigu ne’ebé hamriik durante tinan 100 resin, tradisaun Logu Senhor, rituál orasaun la’o iha krús nia okos no Watu Krus ka Fatuk Krús iha tasi-ibun Bola ne’ebé fiar katak sai hanesan fatin ba dahuluk portugés sira tun.
Nia esplika iha moris loron-loron nian, ema sira hosi suku Sikka mós uza nafatin liafuan portugés lubuk ida, liuliu hodi refere ba loron sira iha semana ida nia-laran no sasán uma-laran nian balu, hanesan “segunda-feira to’o domingu, kadeira vidru no seluk tan.
Karang Taruna Sikka iha esperansa atu kontinua partisipa iha eventu internasionál sira liuliu edisaun APCC nian ne’ebé tuir mai sei realiza iha Portugál.
“La’os dehan tanba ita viajen ba haree ema-nia rai, maibé ami hakarak hatudu katak patrimóniu kulturál portugés nian iha Ázia, liuliu iha Flores, sei moris no kontinua hatutan hosi jerasaun ba jerasaun”, konklui Laurentius.
Legadu portugés nian iha Flores tanba istória kolonializmu nian iha-ne’ebé portugés sira okupa illa ida-ne’e iha sékulu XVI no XVII. Sira-nia prezensa la’ós de’it influénsia iha atividade relijiaun nian, hanesan habelar relijiaun Katolika, maibé mós iha lian, kultura no arkitetura.
Notisia relevante:Timor-Leste sai uma-nain APCC 2025 hodi prezerva patrimóniu kulturál portugés
Jornalista: Arminda Fonseca
Editór: Florencio Miranda Ximenes





