DILI, 08 Jullu 2025 (TATOLI)—Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru aprova ona planu asaun ba ekonomia azul maibé tempu besik sei halo konsultasaun públiku ba sosiedade hotu atu hatene kona-ba programa referida.
“Foin lalais, iha Konsellu Ministru, ami diskute no aprova ona kona-ba planu asaun ba ekonomia azul ho nia programa sira. Ami aprova tiha, agora iha hotu ona membru Governu sira-nia liman atu sira bele fó mós sira-nia hanoin, atu nune’e ikus fali ami sei halo konsulta públiku ba ema hotu atu hatene kona-ba programa ne’e,” Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Baurru Pite, ohin.
Konsultasaun públiku kona-ba planu asaun no programa ekonomia azúl ne’e liuliu ba intelektuál sira, joven sira atu hatene kle’an kona-ba saida mak ekonomia azúl.
“Tenke halo konsultasaun públiku atu ema hotu bele hatene saida mak ekonomia azúl ba futuru ne’e Oinsa. Bainhira konsultasaun públiku hotu tiha, ita sei la’o ba komunidade ne’ebé besik tasi no dook husi tasi, atu fó hatene katak mudansa klimatika estraga fatin oioin de’it, entaun tenke haree mós ba ida-ne’e hotu,” Xanana tenik.
Governu aprova planu no programa ekonomia azúl
Konsellu Ministrus aprova ona, iha prinsípiu, orientasaun estratéjika husi Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azul: Promosaun ba Ekonomia Marítima ida-ne’ebé Reziliente no Sustentável iha Timor-Leste (2025–2030), ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.
Proposta ne’e agora sei tuir prosesu konsulta públiku ida ho instituisaun relevante, komunidade lokál no sosiedade sivíl. Hafoin faze konsultasaun ida-ne’e, versaun finál husi Polítika no Planu Asaun sei submete fali ba aprovasaun husi Konsellu Ministru.
Inisiativa ida-ne’e nu’udár prioridade estratéjiku ida husi Governu Konstitusionál da-sia (IX), ne’ebé dedika kapítulu ketak ida ba ida-ne’e iha Programa Governu nian, no reprezenta mudansa paradigma ida iha modelu dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian.
Bazeia ba abordajen integrada ida, Polítika Ekonomia Azul ho intensaun atu asegura utilizasaun sustentável ba rekurss tasi nian, hadi’a kondisaun moris ba populasaun tasi-ibun sira no proteje ekosistema sira.
Ninia objetivu sentrál sira mak kriasaun empregu, redusaun pobreza no hamenus impaktu sira husi mudansa klimátika.
Polítika ne’e estruturada bazeia ba pilár fundamentál tolu mak sosiál, ekonómiku no ambientál. Polítika ne’e aprezenta medida konkreta atu hametin governasaun tasi, valoriza kapitál naturál tasi no promove atividade sustentável sira
Iha aprezentasaun Programa Governu nian ba Parlamentu Nasionál, iha 18 Jullu 2023, Primeiru-Ministru halo kompromisu Ezekutivu nian atu fó “prioridade ba elaborasaun Polítika ida ba Ekonomia Azul Timor-Leste nian, ho hanoin ida ba kreximentu sustentável nasaun nian hodi inklui prezervasaun, konservasaun no utilizasaun sustentável ba ita-nia rekursu tasi nian no promosaun inisiativa no programa sira-ne’ebé ho objetivu ba sustentabilidade ambientál, ekonómika no sosiál”.
Nia mós afirma, harii ekonomia tasi nian ne’ebé sustentável mak oportunidade ida ba ita-nia rain hanesan esperansa ida.
Hanesan esplika ona iha Programa Governu nian, “polítika nasionál foun ida-ne’e tenke inklui definisaun no oportunidade sira-ne’ebé relasiona ho setór ida-ne’e, benefísiu ekonómiku, sosiál no ambientál, definisaun polítika husi vizaun nasionál ida-ne’e no inisiativa sira ne’ebé atu dezenvolve ho forma kolaborativa no intersetoriál”.
Xefe Governu subliña iha fulan-<aiu 2024, iha Konferénsia Internasionál ba da-haat (4) kona-ba Estadu Illa Ki’ik sira-ne’ebé iha hela Dezenvolvimentu, katak “maske ita-nia tasi sira oferese oportunidade ekonómika boot, ita iha obrigasaun atu aproveita potensiál ida-ne’e ho responsabilidade hodi proteje ambiente no ninia biodiversidade. Nune’e, Timor-Leste iha kompromisu atu dezenvolve ekonomia azúl ida ne’ebé sustentável.”
Programa Governu nian subliña katak “oseanu marka ona Timor-Leste nia pasadu no nu’udár ai-riin ida husi ninia vizaun ba futuru” no hatutan tan katak “tanba ne’e protesaun no prezervasaun ambiente tasi nian nu’udar fundamentál atu proteje maneira moris no dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian.”
“Tanba ne’e mak ita hateten: ita depende ba tasi, no tasi depende ba ita!” Primeiru-Ministru hateten iha Konferénsia “Ita-nia Oseanu”, iha Atenas iha fulan-abril tinan 2024.
Iha reuniaun hanesan husi Konsellu Ministru, aprova mós Rejime Jurídiku ba Investigasaun Sientífika Mariña Internasionál, ne’ebé ho objetivu atu regula prosedimentu autorizasaun hodi hala’o atividade investigasaun sientífika ba tasi husi Estadu estranjeiru ka organizasaun internasionál sira iha espasu marítimu Timor-Leste nian.
Desizaun rua ne’e reflete kompromisu Governu nian, ne’ebé asume iha nia Programa, “ba Dezenvolvimentu Sustentável Ajenda 2030, iha kazu espesífiku ida-ne’e, liuhosi apoiu no kompromisu ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 14, ne’ebé prevee konservasaun no utilizasaun sustentável ba oseanu, tasi no rekursus tasi nian ba dezenvolvimentu sustentável”.
“Tasi ne’e importante tebe-tebes ba ema nia moris! Fó mai ita kuaze buat hotu ne’ebé ita presiza: ai-han, saúde, konektividade, divertimentu, inspirasaun no prosperidade,” Primeiru-Ministru hateten iha aprezentasaun Programa Governu nian, hodi reforsa katak konstrusaun Ekonomia Azul “sei presiza esforsu hamutuk no dinámiku hosi ministériu no entidade públika oioin”.
Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu, Agio Pereira, subliña mós katak “ho medida hirak-ne’e, Governu reforsa sentralidade tasi nian iha identidade no futuru Timor-Leste nian, hodi tau oseanu hanesan sentru estratéjia ba dezenvolvimentu sustentável no afirmasaun internasionál”.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes





