iklan

DILI, HEADLINE

MAE organiza konferénsia internasionál ‘Sidade Amiga’ entre Timor-Leste no Austrália

MAE organiza konferénsia internasionál ‘Sidade Amiga’ entre Timor-Leste no Austrália

Partisipante husi Austrália no Timor-Leste partisipa iha abertura konferénsia internasionál Sidade Amiga, iha salaun MNEK, Praia dos Coqueiros, Kinta (10/07/2025). Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI,  10 Julu 2025 (TATOLI)—Governu liuhusi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ho kooperasaun husi Embaixada no Konsuladu sira, Kinta ne’e, organiza konferénsia internasionál ba dala-lima kona-ba Sidade Amiga entre Timor-Leste no Austrália, durante loron-rua, hahú 10 to’o 11 Jullu.

Objetivu prinsipál husi konferénsia ne’e mak atu hametin lasu amizade entre autoridade munisípiu no komunidade  iha Austrália no sira ne’ebé iha Timor-Leste, inklui hametin ligasaun entre ema ho ema no Governu ho Governu, haburas liutan envolvimentu nível lokál, no apoia komprensaun no kolaborasaun mútua.

Aleinde ne’e, konferénsia ne’e mós atu kria oportunidade foun ba estabelesimentu Grupu Amizade, partikularmente ba postu administrativu sira iha Timor-Leste ne’ebé seidauk forma parseria. Relasaun foun sira ne’e atu fó kbiit ba komunidade lokál sira atu hala’o papél ida ne’ebé ativu liután iha prosesu desentralizasaun no atu rona esperiénsia sira husi Rede Amizade sira ne’ebé eziste.

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, konsidera inisiativa ne’e di’ak tebes tanba bele hametin kooperasaun.

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Imajen TATOLI/António Daciparu

“Ida-ne’e relasaun di’ak tebes iha impaktu. Pur ezemplu ba turizmu, tanba sira hotu iha sosiál média iha impaktu boot, sira fahe sira-nia esperiénsia pozitiva ba Timor, ema rihun ba rihun lee, sira hateten ha’u mós hakarak bá, ha’u haree buat ne’ebé sira tau, iha sira-nia eskola buat ne’e efeitu multiplikadór, ne’e hanesan promosaun turizmu. Maibé importante amizade ne’ebé sira halo ho joven, mestre sira iha Timor, sira koñese mestre sira iha Timor,” PR hato’o iha ámbitu konferénsia iha salaun Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Praia dos Coqueiros.

Xefe Estadu nota mós katak, iha Austrália, iha fatin balun iha grupu ne’ebé bolu amigu Timor, balun amigu Manatutu, frienship Laklubar, frienship Suai, frienship Oekusi, ne’ebé prosesu ne’e hahú tinan lubuk ida liubá bainhira Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun lansa ideia ne’e.

“Entaun sira bolu frienship city, frienship school, eskola ida iha Austrália bele hili eskola ida iha Timor sai amigu, no sira buka ajuda no vizita, dalaruma estudante sira iha ne’e bá Austrália hela ho sira, bá eskola iha Austrália,” nia akresenta.

Prosesu ne’e envolve ona ema rihun iha Austrália ne’ebé koñese Timor-Leste, liuliu tinan kotuk ba.

“Tinan ida-ne’e hahú barak tebes mai. Kuaze semana-semana grupu oioin mai Timor, joven sira ho sira-nia mestre, família lubuk ida mai. Grupu ida-ne’e sira bá to’o Vikeke, Suai, Baukau, bá fatin hotu-hotu, la’ós mai dala-ida de’it, sira kuaze permanente, sira halo buka apoiu iha Austrália,” Horta katak.

Liuhusi mensajen vídeo, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão,  hateten,  Konferénsia Rede Amizade Austrália no Timor-Leste iha ligasaun ho komemorasaun tinan 25 amizade.

“Lori Governu no povu Timor-Leste nia naran, ha’u hakarak agradese ba tinan 25 amizade, ho ligasaun komunitária ne’ebé metin no signifikativu ne’ebé muda ona ema barak nia moris di’ak liután. Ha’u hanoin hikas oinsá iha tinan 2000 liubá, maski antes restaurasaun formál ba ita-nia independénsia, Grupu Amizade tolu hahú husi Konsellu lokál sira iha Vitória – Belun sira Baukau nian, Aileu no Suai/Kovalima nian,” PM dehan.

Notísia relevante : Timor-Leste no Austrália halo kontaktu intensivu ba negosiasaun Greater Sunrise

Tuir Xefe Governu, Grupu Amizade ida-idak diferente tanba sira responde ba nesesidade no prioridade lokál sira, husi Ainaru finansia ona fatin halimar, fornese formasaun ospitalidade no turizmu inklui bolsa estudu.

Belun sira husi Baguia nan ne’ebé hetan apoiu husi Konsellu Stonnington, fornese ona bolsa estudu anuál sira ba estudante sekundáriu, universitáriu no tékniku sira durante tinan-20 resin.

Nune’e mós, belun sira husi Lolotoe ne’ebé hetan apoiu husi Konsellu Mt Alexander Shire tuir komunidade lokál nia pedidu fornese formasaun profisionál iha hakiak manu, ikan no fahi, belun sira husi Ossu hetan apoiu hosi Konsellu Sidade Willoughby entrega ona bee-moos liuhusi torneira sira ba uma-kain 100 resin.

Aleinde ne’e, Eskola Amizade Geelong Viqueque harii eskola, sintina sira, jardín infantíl ida no sentru IT ida.

“Ida-ne’e maka ezemplu balun de’it usi atividade sira ne’ebé hetan apoiu hosi grupu sira-ne’e no husi Grupu Amizade barak seluk iha Austrália. Bainhira iha tempu sira iha pasadu, iha tensaun iha ami-nia relasaun ho Governu Austrália, nunka iha dúvida katak povu Austrália apoia ami. Povu Austrália iha baze sai hanesan parte ida-ne’ebé importante tebes iha ami-nia viajen ba dezenvolvimentu,” nia tenik.

Ministru Administrasaun Estatál, Tomás Cabral. Foto TATOLI/António Daciparu

Ministru Administrasaun Estatál, Tomás Cabral, hateten, eventu ne’e la’o iha Dili no Austrália, ne’ebé ema partisipa hodi hametin amizade, kria pás no estabilidade.

“Iha friendship ne’e sei diskute husi postu no munisípiu sira hodi ko’alia kona-ba programa ba oin ne’e la’o oinsá. Sira iha programa edukasaun, saúde no iha balun ne’ebé halai liubá amizade kulturál. Entaun orsida iha meza ne’e sira sein tuur hamutuk ho kolega sira ne’e hodi halo diskusaun futuru planeamentu,” Ministru hato’o.

Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson, informa, konferénsia ne’e hodi selebra unidade fahe valór sira hodi serbisu hamutuk kona-ba sidade amiga.

“Ita-nia povu, kooperasaun, envolvimentu komunidade, halibur aspirasaun dezenvolvimentu no kooperasaun bilaterál ne’ebé luan liuhusi ita-nia nasaun rua ne’ebé furak. Austrália no Timor-Leste iha relasaun ba tempu naruk, nune’e ita tenke haree hodi halo parseiru di’ak,” Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson, katak.

Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson. Imajen TATOLI/António Daciparu

Nia konsidera, komemorasaun tinan 25 amizade presiza iha dezenvolvimentu formál, kooperasaun, no fó apoiu maka’as ba prioridade sira ne’ebé nasaun lidera.

“Ida-ne’e hodi hametin prestasaun kualidade, dezenvolvimentu umanu no servisu, fornesimentu ekipa kresimentu no apoiu inkluzivu no sustentável, ka ekipa, ka menus hela hanesan nasaun ida-ne’ebé estável no reziliente, ne’ebé ema hotu hetan susesu no prósperidade. Tanba ne’e, ita kontinua kooperasaun ne’ebé besik,” Diplomata ne’e hato’o.

Nia espera, liuhusi sidade amizade no diskusaun ohin bele hamosu ideia konstrutivu nune’e bele haburas di’ak liután amizade entre nasaun rua.

“Ha’u hein katak bainhira ha’u ko’alia ona ho reprezentante grupu amizade balun, imi iha ideia di’ak balun no sempre importante iha konferénsia ida atu haree pasu no asaun sira tuir mai.  Tanba ne’e, ha’u fiar katak iha ona tópiku komún balun ne’ebé maihusi ida-ne’e. Ita sei iha ideia di’ak balun ho ekipa ka menus Estadu, parseiru no kolega sira. Ita hein atu rona kona-ba rezultadu no oinsá mak ita bele halo buat sira tuirmai hodi bele haburas relasaun amizade ne’ebé maka’as,” nia hateten.

Australianu na’in-80 maihusi nasaun hotu mai iha konferénsia ne’e, ne’ebé maihusi munisípiu,  suku no aldeia.

Jornalista     : Osória Marques

Editora         : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!