DILI, 25 Jullu 2025 (TATOLI) – Governu aprova ona proposta lei kona-ba Rejime Jerál Sistema Finanseiru no Atividade Bankária nian, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansa, Santina Cardoso.
Tuir dokumentu Governu, projetu proposta lei ida-ne’e hetan ona deliberasaun iha sorumutu Konsellu Ministru iha loron 04 Juñu 2025. Maibé, tanba iha mudansa balu durante faze redasaun finál, presiza atu submete fali ba deliberasaun liután.
Lembra katak antes ne’e, Governu aprova lei ida-ne’e ho objetivu atu moderniza no hametin kuadru legál ne’ebé regula sistema finanseiru nasionál, ho énfaze espesiál ba atividade bankária, hodi substitui rejime ne’ebé daudaun ne’e vigora.
Rejime foun ida-ne’e ho intensaun atu aliña lejizlasaun nasionál ho norma no rekomendasaun internasionál sira ne’ebé foin lalais ne’e, nune’e bele asegura estabilidade, reziliénsia no transparénsia ne’ebé boot liu iha setór ne’e.
“Objetivu prinsipál sira, mak atu atualiza regra lisensiamentu no superviziona instituisaun finanseira, hametin mekanizmu prevensaun risku proteje kliente bankáriu no hametin knaar Banku Sentrál nian hanesan entidade reguladora no supervizora”, dehan.
Diploma ne’e introdús inovasaun signifikativa, inklui kriasaun Fundu Rezolusaun no Fundu Garantia Depózitu. Objetivu husi Fundu Rezolusaun ne’e atu apoia finanseiramente medida rezolusaun iha instituisaun sira ne’ebé hasoru difikuldade.
Kona-ba Fundu Garantia Depózitu garante reembolsu ba depózitu bankáriu, nune’e bele promove konfiansa iha sistema finanseiru. Prevee mós regra foun sira konduta no transparénsia nian iha relasaun entre banku ho sira-nia kliente, nune’e mós sansaun ba prátika irregulár sira.
Tuir dokumentu ne’e, rejime foun ne’e inklui banku, instituisaun mikrofinansa, kompañia seguru, sosiedade finanseira, kooperativa, fintechs no entidade sira seluk iha setór ne’e.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




