iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Timor-Leste komprometidu hasa’e partisipasaun feto iha polítika

Timor-Leste komprometidu hasa’e partisipasaun feto iha polítika

Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay. Foto/ Mídia PN

DILI, 05 Agostu 2025 (TATOLI)-Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hateten Timor-Leste komprometidu hodi promove partisipasaun feto iha vida polítika.

Fernanda Lay hato’o asuntu ne’e iha Konferénsia Mundiál Prezidente Parlamentu ne’ebé organiza husi Uniaun Interparlamentár (UIP), iha sede Nasaun Unida, iha Suisa.

Durante konferénsia nia hato’o kona-ba inkluzaun feto no foinsa’e sira-nian iha polítika no toka mós dezafiu sira ne’ebé Parlamentu Timor-Leste hasoru, liuliu persentajen foinsa’e deputadu sira ne’ebé ki’ik, kompara ho Parlamentu sira seluk iha mundu.

Nia aprezenta katak iha Parlamentu Timor-Leste husi kadeira 65 ba reprezentasaun joven ki’ik tebes, laiha deputadu ida idade menus husi 30, maibé iha de’it na’in-rua ne’ebé menus husi tinan 40 (3.1%) no na’in –17 menus husi tinan 45 (26.2%).

“Maibé, relasiona ho feto sira, Timor-Leste iha sistema kuota ne’ebé vigora, no iha deputadu feto na’in-23 iha fatin 65, ne’ebé reprezenta 35.4%. Ami mós iha grupu parlamentár feto ne’ebé ativu tebes”, nia dehan.

Liuhusi komunikadu ne’ebé Tatoli asesu, PPN mós destaka katak maski iha progresu ba Governu inkluzivu, liuliu kona-ba partisipasaun polítika feto nian iha Parlamentu no iha ministériu seluk tan. “Ita hotu sei hasoru obstákulu signifikativu ba Parlamentu inkluzivu iha Timor-Leste. Ita iha barreira estruturál no institusionál, barreira sosiál no barreira ekonómiku no edukasaun”, salienta.

Nia deskreve barreira estruturál no institusionál ida-ne’ebé relevante liu no selesaun kandidatu sira ne’ebé parte sira mak domina. Partidu polítiku sira mak guardiaun ba lista eleitorál sira maski iha sistema kuota obrigatóriu (pelumenus kandidatu na’in-ida husi na’in-tolu tenke feto), líder partidu polítiku sira kontinua barak liu mak mane no kaer podér ne’ebé la proporsionál iha lideransa no iha kandidatu sira.

Aleinde barreira sosiál sira ne’ebé reprezenta husi padraun patriarkál sira ne’ebé persistente, perpetua ta’uk tradisionál sira kona-ba papél jéneru no kontinua marjinaliza feto sira no dezenkoraja sira-nian partisipasaun iha polítika.

“Nosaun katak, feto sira-nia papél prinsipál mak doméstika sei domina nafatin iha komunidade rurál barak”, nia hateten.

Konferénsia ne’e partisipa husi Sekretáriu-Jerál Nasaun Unida no Prezidente Parlamentu husi mundu tomak.

Notísia relevante: Fernanda Lay apela ba kooperasaun parlamentár hodi promove pás no seguransa

Jornalista: Nelson de Sousa 

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!