DILI, 27 Agostu 2025 (TATOLI)–Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA) no Fundu Nasaun Unida ba Labarik (UNICEF), Kuarta ne’e, ofisialmente asina ona akordu hodi harii fundasaun nune’e bele garante edukasaun infánsia (ECE) iha munisípiu Baukau no Bobonaru.
Diretór KOICA iha Timor-Leste, Youn Hwa Kang, hateten, parseria ida-ne’e reflete kompromisu KOICA nian hodi apoia labarik iha Timor-Leste nia futuru.
“Akordu ne’e la’ós reafirma de’it KOICA nia apoiu ba UNICEF, maibé mós harii fundasaun ida ne’ebé forte ba kolaborasaun ne’ebé efetivu hodi avansa edukasaun infánsia nian. Liuhusi koordenasaun ho Ministériu Edukasaun, sei identifika aldeia prioridade sira iha Baukau no Bobonaru hodi garante katak labarik sira hotu iha oportunidade atu buras,” nia hateten iha eskritóriu KOICA.
Notísia relevante : ME no UNICEF organiza formasaun kona-ba dezenvolvimentu sistema inspesaun eskolár
Ministériu Edukasaun no Ministériu Finansa hatudu Governu Timor-Leste nia kompromisu atu garante programa ne’e aliña ho prioridade dezenvolvimentu nasionál.
Iha sorin seluk, Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Patrizia Di Giovanni, hato’o nia apresiasaun ba KOICA, ba nia apoiu ne’ebé halo kolaborasaun di’ak ho Governu Timor-Leste.
“Ami sente onradu atu serbisu hamutuk ho KOICA no Ministériu Edukasaun hodi lori edukasaun infánsia ba ami-nia sidadaun sira ne’ebé joven liu. Edukasaun pré-eskolár ho kualidade la’ós de’it preparasaun bá eskola, maibé mós ba moris,” nia katak.
Tuir dadus husi Ministériu Edukasaun, taxa matríkula estudante (NER) ba ensinu primáriu iha Timor-Leste atinje ona nível kuaze universál, iha 91,7%, maibé, matríkula iha nível pré-eskolár ki’ik nafatin, iha de’it 23,5%.
“Ida-ne’e indika katak labarik barak maka sei laiha asesu ba edukasaun infánsi, fundasaun krusiál ida ba prontidaun eskolár,” nia tenik.
Projetu ne’ebé sei implementa inklui mós konstrusaun pre-eskolár públika no komunitária, kapasitasaun ba profesór pre-eskolár sira, no hametin sistema edukasaun iha nível nasionál no munisípiu.
Investimentu iha edukasaun infánsia ne’e sei iha impaktu ba tempu naruk.
“Kada dolar ne’ebé gasta ba edukasaun infánsia fó benefísiu ne’ebé signifikativu, husi aumentu produtividade no hamenus kustu kuidadu saúde to’o hametin reziliénsia sosiál komunidade nian. Ho apoiu ida-ne’e, ita investe iha Timor-Leste nia futuru,” Reprezentante UNICEF, hato’o.
Asina akordu entre parte rua ho nia subvensaun millaun $6 hodi fó apoiu ba programa edukasaun Infánsia iha Timor-Leste.
Programa ne’e hahú iha tinan 2024 no sei konklui iha tinan 2027, iha alvu atu alkansa labarik liu 3.000 ho idade tinan 3-5 iha rejiaun Baukau no Bobonaru.
Parseria ne’e aliña ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) 4.2, ne’ebé ho objetivu atu garante labarik hotu-hotu iha asesu ba edukasaun pré-eskolár ho kualidade iha tinan 2030.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina





