DILI, 04 Setembru 2025 (TATOLI) – Iha loron 04 Setembru nu’udar data istóriku ba Timor-Leste, tanba iha momentu ne’e, Sekretáriu-Jerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU), Kofi Annan, fó sai rezultadu Konsulta Populár.
Tanba ne’e, deputadu CNRT, Natalino dos Santos, konsidera loron ne’e vitória ba povu Timor-Leste no nu’udar rezultadu husi prosesu naruk ida ba ukun rasik aan.
Nia relembra, iha 30 Agostu 1999, timoroan sira deside ho pregu no lapizeira, iha urna hatudu ho votante 344.580 ka pursentu 78.50 rejeita autonomia espesiál hodi hasees aan husi Indonézia no votante 94.388 ho porsentu 21.50 mak pró autonomia.
Deputadu ne’e dehan, durante tinan 24, povu ninia dezeju ba libertasaun pátria ne’ebé liuhusi prosesu naruk maka iha 30 Agostu povu hamrik bá iha sentru votasaun hodi deside rasik.
“04 Setembru loron vitória ba povu Timor-Leste, loron ikus ba sofrimentu timoroan sira-nian”, nia hateten.
Hodi haktuir katak hafoin anúnsiu, hamosu situasaun manas no violénsia iha territóriu, halo timoroan barak mate, halai bá ai-laran no balun militár indonéziu mobiliza bá Timor Osidentál.
Nu’udar joven ne’ebé asiste direta iha momentu ne’ebá, Natalino husu ba foinsa’e sira iha tempu agora hanoin hikas istória pasada hodi bele sai referénsia, liuliu iha faze konstrusaun Estadu mak kria unidade hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu país.
“Juventude mak sai pioneiru, futuru nasaun nian, no bele konstrui unidade ida forte”, apela.
Nia konvida ema hotu, iha loron ne’e, atu halo reflesaun no fó onra ba asu’ain no povu tomak ne’ebé mate no hirak ne’ebé sei moris ba defende kauza Timor-Leste ba libertasaun pátria.
Iha fatin hanesan, Xefe Bankada PD, Manuel Henrique Noronha, dehan povu ho patriotizmu no nasionalizmu forte luta hasoru inimigu no defende pátria, barak mate, raan nakfakar no ruin naklekar hodi hetan rezultadu ukun-an. “Rezultadu 04 Setembru, funu iha Timor hakotu duni”, nia lembra.
Nia husu timoroan hotu atu iha unidade, hodi independensia ne’e metin nafatin no lori dezenvolvimentu país ba moris di’ak povu tomak nian.
Deputadu FRETILIN, David Dias Ximenes ‘Mandati’, apela mós ba lidér sira atu hamutuk halo diálogu ba diferensa ne’ebé iha hodi dinamiza hanoin atu hadia rai ne’e.
Rekorde katak, iha loron 04 fulan-Setembru tinan 1999, rezultadu referendu ne’e kona-ba ukun rasik-an nian iha loron 30 fulan-Agostu ne’ebé fó sai ho maioria husi eleitór sira, 78,5 % deklara sira-nia vontade atu Timor-Leste sai nu’udar Estadu independente ida. Iha loron ida-ne’e, komunidade internasionál hatene katak Timor-Leste hili tiha atu sai nu’udar nasaun ida livre no independente, hodi hahú faze foun ida iha istória no afirmasaun identidade Timo-Leste nian.
Loron ne’e marka kapítulu foun ida iha istória Timor-Leste nian, faze servisu nian ida foun hodi hakotu ho violénsia, opresaun, haloot kilat sira, buka orden no estabilidade, no mobiliza meiu importante sira atuhodi harii nasaun ida.
Notísia relevante: Família Maksalak realiza semináriu komemora loron-04 Setembru iha Baguia
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




