Fernanda Lay husu ba deputadu sira hatudu espíritu kooperasaun iha Parlamentu

DILI, 15 Setembru 2025 (TATOLI)-Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, husu deputadu sira hatudu espíritu kooperasaun iha serbisu hodi serbí povu no Nasaun.
Líder másima órgaun soberania daruak ne’e hato’o deklarasaun ne’e iha marjen abertura sesaun lejislativa datoluk iha lejislatura daneen iha Parlamentu Nasionál.
Nia hateten sesaun foun ne’e parte ida atu hametin kompromisu órgaun ne’e nian ba hodi lori moris di’ak ba povu.
“Nune’e hametin kompromisu ba dezenvolvimentu nasionál, promove justisa sosiál no hakle’an progresu demokrátiku ho responsabilidade ne’ebé ezije hametin kompromisu koletivu no vizaun estratéjika ida-ne’ebé forte”, nia dehan.
Hodi salienta katak ba oin sei iha serbisu barak ba Parlamentu atu hala’o liga ho país ninia adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no adezaun plena ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) iha fulan-Outubru tinan ne’e, iha adosaun no ratifikasaun ba akordu no tratadu internasionál sira.
Sei halo mós revizaun no armonizasaun ida-ne’ebé kle’an ba lejislasaun kona-ba kuadru legál nasionál ne’ebé daudaun ne’e iha atu adapta orden legál doméstika.
Aleide ne’e, sei halo diskusaun ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 ho ajenda sira seluk. “Tanba ne’e ita-nia responsabilidade koletiva mak atu asegura katak atividade parlamentár hotu-hotu hala’o ho rigorozu, hodi envolve iha partisipasaun demokrátika inkluziva no transparente, iha espíritu kooperasaun ne’ebé boot liu”, nia salienta.
Husu mós atu buka debate ho konstrutivu, liuliu reflete valór sira ne’ebé define no tenke transforma lejislasaun ba instrumentu ida hadi’a sidadaun sira-nia kondisaun moris ne’ebé inkluzivu, partisipativu liu ba dezafiu sira iha futuru.
Fernanda Lay solisita atu promove diálogu no dezenvolve kultura konsensu polítiku hodi tau interese nasionál.
Iha fatin hanesan, Xefe bankada CNRT, Duarte Nunes, komprometidu iha sesaun foun ne’e atu serbisu ho responsabilidade iha adosaun lei sira ne’ebé serve povu nia interese no defende valór demokrásia, justisa sosiál no dignidade umana. Aleinde ne’e, kontribui ba governasaun ida-ne’ebé efisiente, transparente no inkluzivu.
Notísia relevante: Sesaun lejislatura foun inisia ho apelu ba unidade, diálogo no responsabilidade
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora

