DILI, 15 Setembru 2025 (TATOLI)–Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN ne’ebé sei ofisializa iha fulan-Outubru mai ne’e atu konstitui objetivu estratéjiku nasionál ba tempu naruk iha Timor-Leste nia jornada.
Notísia Relevante: Governu aprova proposta rezolusaun 15 kona-ba adezaun TL ba ASEAN
“Kooperasaun Internasionál no Parseria Estratéjika Timor-Leste nia adezaun tomak iha ASEAN konstitui objetivu estratéjiku nasionál ba tempu naruk, ne’ebé ezije kompromisu signifikativu no aplikasaun diplomasia kuidadu no estratéjiku husi ita, timoroan sira,” Ramos-Horta hateten iha abertura ba sesaun solene Lejislatura da-VI iha Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e.
Nia hatutan, integrasaun tomak iha ASEAN implika mós katak Timor-Leste asume ho responsabilidade kompromisu no responsabilidade sira-ne’ebé mosu kontestu apoiu husi nasaun belun sira folin-laek entre sira, nasaun maun-alin sira hanesan ASEAN, Austrália, Nova Zelándia, Brazil, Xina, Koreia-Súl, Estadu Unidu Amerika (EUA), Índia, Japaun, Portugál, Uniaun Europeia, no nasaun sira husi Komunidade País sira ho Lian Portugés (CPLP-sigla portugés).
“Ho Estadu-membru sira CPLP nian, ita fahe lasu istóriku sira, afinidade linguístika no kulturál sira-ne’ebé halibur ita iha amizade fraterna no duradoura, bazeia ba valór komún sira no vizaun kooperasaun nian ne’ebé fahe. Ho adezaun tomak Timor-Leste nian iha ASEAN, loke oportunidade foun ba estabelesimentu investimentu estratéjiku no parseria kooperasaun ne’ebé bele koloka ita-nia nasaun nu’udár plataforma privilejiadu ba entrada, armazenamentu, no distribuisaun produtu sira husi CPLP (Partidu Komunista Portugés) nu’udar odamatan ba rejiaun Ázia-Pasífiku,” nia hateten.
Iha parte seluk, Xefe Estadu afirma katak Grupu Nasaun sira g7+, espasu ida iha ne’ebé Timor-Leste hala’o ona kna’ar ativu no lider hodi promove pás, estabilidade no dezenvolvimentu sustentável.
Hakle’an liután kooperasaun ne’e esensiál atu konsolida Timor-Leste nia kredibilidade nu’udar parseiru ida-ne’ebé respeitavel no konfiável, ne’ebé bele kumpre ho responsabilidade ninia kompromisu rejionál no internasionál sira.
“Ita-nia polítika esterna fó prioridade estratéjiku ba relasaun sira ho nasaun sira-ne’ebé jeografikamente besik hanesan Repúblika Indonézia, Austrália, Nova Zelándia no Estadu sira Sudeste Aziátiku nian. Ho objetivu atu hametin integrasaun ekonómika no komersiál nomós kooperasaun iha área defeza no seguransa inklui seguransa marítima. Atensaun espesiál fó ba kooperasaun subrejionál ho provínsia sira iha leste Indonézia nian, partikularmente Nusa Tenggara Timur no ho Territóriu Norte no Austrália Osidentál, hodi promove dezenvolvimentu komérsiu nian, mobilidade ema no sasán sira-nian no konetividade marítima no aérea,” nia dehan.
Timor-Leste agradese liuliu ba apoiu Japaun nian liuliu iha setór infraestrutura nian nomós ba parseria jeneroza husi Repúblika Koreia, ne’ebé simu ho laran-manas traballadór timoroan sira no loke nia merkadu traballu, ho espetativa atu aumenta kuota empregu nian.
“Ami hakarak kontinua hametin kooperasaun bilaterál ho Xina, liuliu iha setór sira agrikultura nian, indústria ki’ik sira, komérsiu, teknolojia foun sira informasaun nian, intelijénsia artifisiál, no infraestrutura sira, ne’ebé sempre bazeia ba diálogu, respeitu ba malu no igualdade soberana. Ita-nia relasaun bilaterál ho Índia habelar ona, hafoin ha’u-nia vizita ba Estadu Gujarat no vizita Sua Exelénsia Prezidente Índia nian mai Timor-Leste,” nia dehan.
Notísia Relevante: Timor-Leste sai “Best of The Nations” iha kompetisaun WorldSkills ASEAN 2025
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes




