DILI, 25 Setembru 2025 (TATOLI) — Reprezentante Ajénsia Nasaun Unida nian ba protesaun no promosaun direitu labarik nian (UNICEF) iha Timor-Leste, Patriza DiGiovanni, fó-sai katak, iha loron 09 fulan-outubru vasina rotavirus sei to’o iha Timor-Leste.
“Ha’u garante katak iha loron 09 fulan-outubru tinan ne’e, UNICEF sei hatama vasina rotavirus mai iha Timor-Leste,” Patriza DiGiovanni, ko’alia iha INFPM, Kampu Alor, ohin.
Nia esplika, vasina rotavirus fulan kotuk informa ona iha mídia katak tanba situasaun ne’ebé defisil lori tempu naruk mak sei to’o, tanba iha vasina balun ne’ebé sensitivu tebes tenke lori tempu.
“Ha’u-nia kompreensaun mak hanesan vasina no vasina balun sensitivu liu fali sira seluk, tán ne’e tenke lori tempu. Nune’e, ami hein hela Governu tanba ami haruka ona ba governu atu fó-hatene ami, vasina ida-ne’ebé mak aseitavel, tanba iha estoke iha nível internasionál husi vasina ne’e laiha, maibé ami konsege hetan vasina ne’e,” nia esplika.
Nia husu ba komunidade sira bainhira vasina ne’e to’o iha Timor-Leste, inan aman sira bele lori labarik sira ba simu vasina no vasina referida nia durasaun tinan ida.
“Ami agradese tebes ba serbisu haklaken no vasina referida sei to’o tinan ida. Maibé ami husu ba mídia sira, favór ida fó-hatene ba komunidade sira hotu katak bainhira vasina to’o Timor sira tenke lori labarik sira mai hetan vasina ho loos,” nia fó hanoin.
Antes ne’e, Diretora Nasionál Saúde Materna Infantil, Madalena Fatima Sarmento Gomes informa, Ministériu Saúde hamutuk ho Organizasaun Mundiál Saúde iha Timor-Leste, kontinua suporta atu transporta vasina rotavirus ne’e ho di’ak, atu nune’e bele vasina ba labarik sira.
Istória rotavirus
Rotavirus sira maka kauza komún liu ba moras diarreia entre kosok-oan sira no labarik ki’ik sira. Kuaze labarik hotu-hotu iha mundu hetan infesaun ho rotavirus pelumenus dala-ida iha tinan lima. Imunidade dezenvolve ho infesaun ida-idak, nune’e infesaun sira tuirmai ladún grave. Ema adultu sira ladún hetan afetadu.
Virus ne’e transmite liuhosi dalan fekál-oral. Ida-ne’e infeta no estraga sélula sira-ne’ebé hale’u intestinu ki’ik no hamosu gastroenterite (ne’ebé dalabarak hanaran ‘gripe estómagu’ maske laiha relasaun ho gripe). Maske rotavirus deskobre iha tinan 1973 hosi Ruth Bishop no nia kolega sira liuhosi imajen mikrografu eletróniku no kontribui ba maizumenus un tersu hosi internamentu sira ba diarrea grave iha kosok-oan no labarik sira, ninia importánsia istórikamente subestima iha komunidade saúde públika nia laran, partikularmente iha nasaun sira-ne’ebé sei dezenvolve hela.
Nune’e mós nia impaktu ba ema-nia saúde, rotavirus mós infeta animál sira seluk, no sai hanesan patójenu ida ba animál hakiak sira.
Enterite rotaviral normalmente moras ida-ne’ebé fasil atu jere iha infánsia, maibé entre labarik sira ho idade menus husi tinan 5 rotavirus kauza estimativa mate 151,714 tanba diarrea iha 2019.
Iha Estadu Unida Amérika, molok inisiasaun ba programa vasinasaun rotavirus iha dékada 2000, rotavirus kauza kazu gastroenterite grave besik millaun 2.7 iha labarik sira, kuaze internamentu 60,000, no mate besik 37 kada tinan.
Tuir introdusaun vasina rotavirus iha Estadu Unida Amérika, taxa internamentu tún maka’as. Kampaña saúde públika sira hodi kombate rotavirus foka ba fornesimentu terapia rehidratasaun orál ba labarik sira-ne’ebé infetadu no vasinasaun hodi prevene moras ne’e.
Insidénsia no gravidade infesaun rotavírus nian tún maka’as iha nasaun sira-ne’ebé aumenta ona vasina rotavírus nian ba sira-nia polítika imunizasaun rútina ba labarik sira.
Rotavirus mak jéneru ida hosi vírus RNA ho fita-rua iha família Reoviridae. Iha espésie 11 hosi jéneru, ne’ebé bainbain hanaran RVA, RVB, RVC, RVD, RVF, RVG, RVH, RVI, RVJ, RVK no RVL. Ida-ne’ebé komún liu maka RVA no rotavirus sira-ne’e kauza liu 90% hosi infesaun sira rotavirus nian iha ema.
Notisia relevante: INFPM haruka osan rihun $107 ba UNICEF sosa vasina rotavirus no DT
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór: Evaristo Soares Martins





