DILI, 26 Setembru 2025 (TATOLI) — Governu liuhusi Vise-Primeiru Ministru, Ministru Koordenador Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitaria, ne’ebé reprezenta husi Ministériu Saúde hamutuk ho Organizasaun Nasaun Unida (ONU) halo lansamentu programa konjunta fundu Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) kona-ba transformasaun sistema ai-han iha Timor-Leste.
“Ohin iha lansamentu programa konjunta fundu ODS kona-ba transformasaun sistema ai-han iha Timor-Leste, entaun programa ida-ne’e mosu iha tempu ne’ebé importante ba ita-nia rain, bainhira ita kontinua avansa prioridade sira-ne’ebé hatuur ona iha ita-nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030 no iha programa tinan lima husi IX Governu Konstitusionál. Seguransa ai-han no nutrisaun sai nafatin sentru ba ita-nia ajenda dezenvolvimentu nasionál,” Reprezentante Governu liuhusi Vise Ministru Operasionalizasaun Ospitál, Flavio Brandão hateten nia diskursu iha hotel Timor, sesta ne’e.
Nia dehan, IX Governu Konstitusionál komprometidu atu garante katak família timoroan idaidak iha asesu ba ai-han ne’ebé seguru, sufisiente, no nutritivu, enkuantu iha tempu hanesan apoia agrikultór sira-nia moris no hametin reziliénsia ba mudansa klimátika. Programa ida-ne’e kontribui diretamente ba objetivu sira-ne’e.
“Dezafiu iha ita-nia oin signifikativu tebes, ohin loron, kuaze metade hosi ita-nia labarik sira ho tinan lima mai kraik sofre nafatin hosi má-nutrisaun krónika, no família barak mak dependente nafatin ba ai-han importadu sira, enkuantu agrikultór lokál sira luta ho asesu limitadu ba merkadu, input sira, no finansiamentu. Iha tempu hanesan, impaktu sira husi rai-maran, inundasaun, no mudansa padraun tempu nian ameasa ita-nia abilidade atu prodús ai-han ne’ebé sufisiente,” nia esplika.
Nia haktuir, dezafiu sira-ne’e hetan rekoñesimentu di’ak iha programa tinan lima ita-nia IX Governu Konstitusional ne’ebé fó prioridade ba investimentu iha agrikultura no produsaun ai-han hodi hamenus dependénsia ba importasaun.
Nune’e mós hadi’a nutrisaun no saúde ba labarik no inan sira, diversifikasaun ekonomia, partikularmente liuhusi agrikultura sustentável no peskaa no hametin instituisaun no desentralizasaun atu nune’e munisípiu sira bele presta serbisu ne’ebé di’ak liu ba povu.
“Programa ne’ebé ita lansa ohin fó apoiu ba prioridade hirak ne’e, sei kria plataforma parseria ida iha ne’ebé Governu, agrikultór, setór privadu no parseiru sira bele serbisu hamutuk hodi mobiliza rekursu nó aliña esforsu sira. Sei estabelese sentru inovasaun ida hodi introdús teknolojia foun sira no modelu finansiamentu sira, enkuantu kria mós sentru rekursu munisipál sira iha Kovalima no Vikeke. Nune’e mós sei fó apoiu ba edukasaun kona-ba nutrisaun ba inan no oan sira, ne’ebé importante tebes atu hakotu siklu má-nutrisaun nian. Programa ida-ne’e la’ós substitutu ida ba ita-nia planu dezenvolvimentu nasionál ida-ne’e hanesan katalizadór ida ne’ebé sei tulun ita atu aselera progresu. Sei koko ideia foun sira, hametin ita-nia instituisaun sira, no atrai investimentu, enkuantu asegura katak solusaun sira iha abut iha realidade sira ita-nia agrikultór nó komunidade sira-nian,” nia relata.
Nia lori IX Governu Konstitusionál, apresia ba Nasaun Unida, ba FAO no UNICEF nu’udar ajénsia implementadór prinsipál sira no parseiru dezenvolvimentu sira hotu ne’ebé apoia iha esforsu ida-ne’e.
Rezidente Koordenadora ONU, Funmi Balogun hateten, lansamentu ofisiál ba Programa konjunta fundu ODS kona-ba transformasaun sistema ai-han iha Timor-Leste, atu harii sistema ai-han ne’ebé maka forte liu, reziliente liu no inkluzivu liu ba povu nasaun.
“Programa ida-ne’e dezenvolve ona ho kuidadu iha tinan kotuk liuhosi prosesu partisipativu inkluzivu ida. Governu, liuhos Vise Primeiru Ministru nian ba Asuntu Sosiál sira, ministériu sira ne’ebé relevante, serbisu liman-ba-liman ho ajénsia sira ONU nian. Proposta ne’e dezeña hafoin haree filafali lisaun sira hosi programa sira ne’ebé la’o hela, identifika lakuna sira iha investimentu, no aliñamentu ho programa Governu Konstitusionál IX no Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku. Eskritóriu Koordenadór Rezidente Nasaun Unida nian fasilita prosesu ida-ne’e hodi garante koerénsia ho kuadru kooperasaun no komplementaridade ho esforsu nasionál sira ne’ebé eziste,” Funmi Balogun, esplika.
Fundu konjuntu ODS nian fornese ona dolar amerikanu millaun rua iha finansiamentu katalítiku, komplementa ho dolar millaun resin hosi FAO no UNICEF. Maske rekursu sira-ne’e bele parese modestu kompara ho nesesidade nasaun nian, sira iha intensaun atu loke investimentu sira ne’ebé boot liu no sustentável.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór: Evaristo Soares Martins




