DILI, 31 Outubru 2025 (TATOLI) – Líder mundiál sira halibur iha Simeira Koperasaun Ekonómika Ázia-Pasífiku (APEC) iha loron-sesta ne’e hodi esplora dalan sira hodi hametin reziliénsia no impulsiona kreximentu iha inserteza komersiál globál nia leet.
Prezidente súl-koreanu, Lee Jae Myung, husu kooperasaun no solidariedade entre ekonomia membru APEC nian.
Enkontru loron rua ne’e hetan partisipasaun husi líder sira husi ekonomia membru APEC 21, nasaun sira ne’ebé vizita, no reprezentante husi organizasaun internasionál sira. Ajenda prinsipál foka ba esforsu sira atu mantein komérsiu livre no hametin integrasaun ekonómika rejionál.
Iha sesaun dahuluk, ho tema “Ba Rejiaun ida ne’ebé iha ligasaun liu, reziliente no liután”, Lee subliña importánsia hosi enkontru APEC nian iha mudansa paizajen komérsiu livre nian no inserteza ekonómika globál ne’ebé aumenta.
“Kooperasaun no solidariedade maka dalan ne’ebé seguru liu ba futuru ida ne’ebé di’akliu,” Lee hatete iha nia diskursu abertura nian.
“Ita hotu iha pontu virajen krusiál ida tanba orden internasionál hetan mudansa lalais.”
Lee mós destaka katak revolusaun teknolójiku ne’ebé lidera hosi intelijénsia artifisiál (IA) aprezenta krize no oportunidade sira ne’ebé laiha presedente.
Prezidente xinés, Xi Jinping, halo mós diskursu iha enkontru ne’e. Tuir pájina ofisiál hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru xinés nian, Xi hato’o proposta lima hodi harii ekonomia Ázia-Pasífiku ida ne’ebé nakloke no inkluzivu ba ema hotu.
Xi mós husu ba esforsu hamutuk sira hodi salvaguarda sistema komérsiu multilaterál ho Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) hanesan nia sentru, kria ambiente ekonómiku nakloke iha rejiaun, no mantein estabilidade no suavidade hosi kadeia fornesimentu industriál sira.
Enkontru iha loron-sesta ne’e hala’o lahó prezensa hosi Prezidente Estadu Unida Amérika, Donald Trump, ne’ebé sai hosi fatin ne’e iha loron ida antes hafoin partisipa iha fórum negósiu nian no hala’o konversa sira ho Lee ho Xi.
Enkontru ne’e hetan partisipasaun hosi dirijente sira hosi ekonomia membru 21, inklui primeiru-ministru japonés, Sanae Takaichi, no mós reprezentante sira hosi organizasaun internasionál oioin.
Molok sesaun hahú, Lee fó benvindu ba líder sira no konvidadu sira, inklui Prezidente Xinés Xi Jinping, ne’ebé nia kumprimenta no halo konversa badak ida bainhira tama iha sala enkontru nian. Ida-ne’e maka enkontru dahuluk entre líder na’in-rua ne’e dezde Lee simu pose iha fulan-Juñu liubá.
Gabinete prezidensiál súl-koreanu nian hatete katak líder sira sei diskute dalan sira atu halo rejiaun Ázia-Pasífiku sai nakloke liu, dinámiku no reziliente.
“Prezidente Lee sei sai hanesan ponte ida entre líder sira hodi harii konsensu kona-ba importánsia hosi koperasaun ne’ebé besik liu. Ami serbisu hodi restaura kompromisu rejiaun nian ba kolaborasaun no buka pasu konkretu sira hodi garanti katak APEC sai nafatin hanesan forum ekonómiku boot ida no hanesan plataforma relevante ida iha future,” refere hosi gabinete prezidensial iha komunikadu.
Nu’udar uma-na’in ba série APEC tinan ida-ne’e nian, Koreia-Súl alvu hela rezultadu sira ne’ebé partisipante hotu-hotu bele konkorda liuhosi Deklarasaun Gyeongju no destaka ninia inisiativa nasionál sira, inklui dezenvolvimentu intelijénsia artifisiál no aborda mudansa demográfika.
Iha sesaun diskusaun rua, líder sira sei haree filafali rekomendasaun sira hosi ofisiál estranjeiru no komérsiu APEC nian kona-ba oinsá atu hasa’e prosperidade iha rejiaun Ázia-Pasífiku, inklui liuhosi hametin kooperasaun kadeia fornesimentu nian no tranzisaun dijitál.
Atensaun sei foka ba to’o iha ne’ebé lider sira bele hetan konsensu kona-ba diresaun komérsiu internasionál, haree ba sira-nia hanoin ne’ebé la hanesan kona-ba sistema komérsiu livre globál ne’ebé bazeia ba multilateralizmu no mekanizmu OMK nian.
Simeira APEC refere ba reuniaun anuál hosi Koperasaun Ekonómiku Ázia-Pasífiku (APEC), fórum hosi ekonomia 21 hosi Borda Pasífiku ne’ebé kolabora hodi promove komérsiu livre no koperasaun ekonómiku iha rejiaun. Iha simeira sira ne’e, líder no reprezentante sira diskute asuntu ekonómiku importante sira no estabelese alvu sira ba liberalizasaun komérsiu nian, tuir nesesidade nasionál nasaun membru ida-idak nian.
Tópiku no ajenda
Tema prinsipál husi APEC 2025 maka “Harii futuru ida-ne’ebé sustentável,” ne’ebé foka ba prioridade xave tolu:
- Konetividade: Aprofunda troka rejionál sira no reziliénsia.
- Inova: Foka ba inovasaun no era dijitál, inklui kolaborasaun iha intelijénsia artifisiál (IA).
- Buras: Hasoru dezafiu komún sira hanesan seguransa enerjétika, mudansa klimátika, saúde públika, no asegura katak kreximentu fó benefísiu ba ema hotu.




