iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Lagadu Santa Krús ba jerasaun foun: husi misaun harii nasaun ba vizaun bali nasaun

Lagadu Santa Krús ba jerasaun foun: husi misaun harii nasaun ba vizaun bali nasaun

Partisipasaun joven rezisténsia ne'ebé koñesidu ho masakre Santa Kruz. Foto google

Hosi: Aniceto Soares dos Reis

  1. Hanoin nakloke

Artigu opiniaun ida-ne’e, hanesan reflesaun pessoál no prespetiva ida bá Komemorasaun Loron Massacre Santa Cruz no Loron Nasionál Juventude, oinsá reflete determinasaun no tenasidade (forsa, reziste, no la fásil atu rende, hodi luta to’o rezultadu final), husi foin sa’e iha dékada 90, ho luta ba palavra de ordem ida “ukun rasik-an” hodi reziste ho forma oi-oin hodi alkansa independénsia ida ne’e.

Husi prespetiva ne’e define katak, Jerasaun dékada 90 hanesan kontinuadora husi missaun ne’ebé inisia ona husi fundadór nasaun nian ne’ebé proklama unilaterálmente independénsia nasaun nian iha loron 28 fulan Outubru tinan 1975 no manifestasaun iha Santa Cruz ne’ebé nakfilak sai massacre, manifesta firmenente timor-oan nia hakarak katak, ukun rasik-an ne’e valór inkestionavel, atu hetan rai independente ida, hodi ema la iha tan ukun rai-seluk ne’ebé haterus timor-oan sira. Periódu ne’ebá la’os ambiente ne’ebé livre, tanba homesídiu, violénsia, presaun, perseguisaun oi-oin no forma barbariedade seluk, ne’ebé hafutar hela moris lor-loron, maibé waihira inimigu heto’ok aperta bei-beik, espíritu lutadora forte liu-tan hodi reziste to’o objetivu finál “mate ka moris ukun rasik-an”

Kamada jerasaun agora (1997 – 2012 ka koñesidu ho Jenerasaun Z) hanesan kontinuadora ba luta ba edifikasaun estadu independente ida no moris iha Liberdade, ho dezafiu mak oinsá uza Liberdade ne’e, hodi bali nasaun, hatutan misaun husi luta, liu-husi inisia ideia kreativa no inovativa, hodi impulsiona dezenvolvimentu nasaun no fó properiedade ba povu no nasaun.

2. Análize kona-ba vizaun hari’I no bali nasaun

Prinsípiu husi jerasaun husi dékada 90 mak hatutan prinsípiu luta husi jerasaun dékada 70, atu kore-an husi korrente okupasaun externa, tanba tinan atus hat resin, timor-oan moris iha nakukun, la iha tratamentu humanu no la iha oportunidade hanesan ba ema hotu, tanba previléjiu ba klase balun de’it, no tán ne’e hakarak muda situasaun ida ne’e, hodi prepara realidade foun ba jerasaun tuir mai.

Determinasaun husi joven sira uluk bele nota oinsá sira barak abandona eskola hodi junta movimentu rezisténsia, uza eskola ka kampus hanesan baze ba mobilizasaun apoiu no massa iha rai laran, hodi hamri’ik ho firme ba luta libertasaun nasionál no barak opta, “di’ak liu lakon diploma, duke lakon patria” no essénsia husi luta jerasaun ida uluk maki da ne’e, defeza ba dignidade estadu “Ha’u nia dignidade la a’as liu dignidade estadu – Saudozu Fernando de Araújo Lasama, Fundadór RENETIL”.

Iha kontestu agora, (Jerasaun-Z/Jerasaun mileniál/Gen-Z/) moris husi 1997 – 2012 ninia papél desizivu tebes atu fó kontinuidade moris povu no nasaun no tuir Moenis at. al, (2024) deskreve jerasaun – Z hanesan grupu etáriu ho idade produtivu ne’ebé sai mákina arranke ba ekonomia, laborál no formadór ba diresaun polítika iha futuru. Jerasaun Z  konsidera importante edukasaun no konsiente iha dezenvolvimentu pessoál, kompetitividade, abilidade no kompromete-an atu hadi’ak-an, no karakterístika ida mak, sira la fokus de’it ba profissaun ida, hodi estabiliza sira nia kondisaun moris.

Sei rekorda hela iha protestu iha fulan Setembru, waihira joven ne’ebé moris iha meadus dékada 90 no inísiu 2000, exije ba Parlamentu Nasionál atu halakon totalmente Lei Pensaun Mensál Vitalísia, aposta ba setór produtivu, hapara polítika sosa kareta ba deputadu sira no rezultadu husi protest ne’e mak Parlamentu Nasionál aseita ezijénsia ne’ebé mak aprezenta. Protestu ida ne’e, bele entende katak, exijénsia ne’e la foka de’it ba interesse ida ne’ebé halo manifestu, maibé ba bem komúm, katak ho hakotu sosa kareta, aposta ba setór produtivu no hakotu sosa kareta, hanesan esforsu ida halakon dezigualdade, promove ekuitativa no hakarak nasaun ida ne’ebé ba ema hotu nia di’ak.

Jerasaun mileniál ne’e kompetente iha aproveitamentu  teknolojia, kompetitividade no inovasaun, flexibilidade hasoru mudansa no independente no hanoin krítiku, Hardika at. al, (2018). Husi modalidade ne’e mak halo jerasaun ne’ebé moris entre meadus dékada 90 no 2012, kapaz duni atu hamosu no halo transformasaun, maske iha determinadu frakeza hanesan, fasil baruk servisu, sá tan kna’ar ne’ebé la tuir sira nia paixaun, iha tendénsia atu lakohi ema seluk volante, satisfeita ho kondisaun, no mós la matenek iha jestaun osan.

Atu serbi’I ba interesse komúm, rekere valór sira hanesan hanesan nasionalzimu (hadomi rai no nasaun) no patriotizmu (disponibilidade hodi sakrifika buat hotu ba bem estar povu no nasaun), tenke assosia iha espíritu luta no tuir Azzahrah, Amanda & Santoso (2022), partisipasaun ativu no sai autór iha aselerasaun ba dezenvolvimentu,  espíritu kreativu no inovativu iha era dijitál, hanesan manifestasaun husi patriotizmu no nasionalizmu, tanba nei-neik sei rezulta dezenvolvimentu no garante interidade estadu nian.

Rezisténsia no Liberdade hanesan kampu luta diferente. Reziste iha inimigu nia kilat meik tutun ba palavra de ordem “Ukun Rasik-an” no reziste ho Liberdade ho palavra de ordem “prosperiedade povu”, hanesan kontestu rua ne’ebé diferente, maibé  esénsia husi luta ne’e hanesan, presta servisu ne’ebé merese ba patria no ba povu.

Luta ida mak esforsu no perkursu ne’ebé nakonu ho dezafiu, hodi bele to’o iha finalidade ida no valór husi luta ida mak alkansa mudansa estruturante ida, hanesan iha versu ida husi hinu nasionál “patria” ne’ebé ko’alia kona-ba meius ida ba ba mudansa hasoru kolonializmu no impresializmu mak via revolusaun “p’lo caminho da revolução” ba mudansa ba Sistema ne’ebé fó moris ba ema hotu, ho forma igualitária no ekuitativa.

3. Passadu sai baze atu homan prosperiedade

Foin sa’e husi uluk ninia papél kruxiál teb-tebes ba auto determinasaun nasionál, bele nota oinsá sira nia tenasidade (reziste, forsa no la fásil atu rende no luta to’o rezultadu final), husi envolvimentu iha organizasaun rezisténsia sira, manifestasaun, brani sé hirus matan ba kilat musan no sira ne’e determinadu hodi bele halo defeza ba povu no rai ida ne’e nia dignidade, maske ariska sira nia vida, família ka futuru,  ba sira, objetivu komúm no bem komúm ba Timor-Leste mak ukun rasik-an, tan hakribi ona poder rai seluk nian no Liberdade ne’ebé ema seluk mak kontrola.

Hanesan mós uluk, kamada jerasaun ida agora mos mós iha papél kruxiál, bele hare husi dimensaun rua: jerasaun ida uluk luta hodi edifika estadu independente ida, enkuantu jerasaun ida agora luta, oinsá mak atu bali nasaun (kontinuadora), ho prinsípiu justisa sosiál, igualidade no ekuitativa, reflete ba préamblu husi konstituisaun katak, harii nasaun ida-ne’ebé justu no buras, hodi mós foti sosiedade ida-ne’ebé hakiak ema atu fó neon-laran ba malu nu’udar maun-alin.  Husi PEDN 2011-2030 “Joven mak future líder ita-nia nasaun. Sira sei transforma Timor-Leste no kontribui ba dezenvolvimentu sosiedade no ekonomia”, Programa IX  Governu nian “ Estadu promove no enkoraja inisiativas kona-ba Juventude, iha konsolidasaun ba Unidade Nasionál, iha rekonstrusaun, iha defeza no iha dezenvolvimentu País. Estadu promove, tuir ninia possibilidades, edukasaun, saúde ho formasaun profisionál ba Jovens”.

Husi baze ne’e, defini komponente tolu ne’ebé joven sira sei exerse mak, líder, transformadora no autór ba dezenvolvimentu no atu assegura komponente tolu ne’e, esensiál duni, atu kapasitadu iha domíniu oi-oin, hodi sai katalizadora ba alkansu metas hirak ne’e iha future no introduz ideia inovadora, adapatasaun no aproveitamentu ba dijitalizasaun, atu moris iha rai-timor ida ne’e, sai orgullu ema hotu nian.

Maioria jerasaun husi 90 ne’ebé sobrevive iha Massakre Santa Cruz, sei moris no sai pilár importante iha prosesu rezisténsia ba libertasaun nasionál, sai nafatin hanesan kompontente importante iha prosesu konstrusaun estadu, liu-husi envolvimentu ativu iha instituisaun públika no privada, estabelesimentu Sistema servisu públiku, polítika no kna’ar xavi seluk no “Jerasaun foun barak mos partisipa ona iha ukun no dezenvolvimentu ida ne’e – Kay Rala Xanana Gusmão iha Semináriu kona-ba papél jerasaun foun iha dezenvolvimentu nasionál”. Dezempeñu hirak ne’e,  sai hanesan fonte inspirasaun liu-liu iha valór sira hanesan determinasaun, sakfrifísfiku no abnegasaun, hodi hakat importante iha jornada no nasaun, sai lisaun konstrutivu, síviku no edukativu, ba jerasaun juventude no prosesu tranzisaun jerasionál, bele suave, gradual no efetivu, nune’e bele alkansa metas ne’ebé estadu hakarak atinji mak prepara foin sa’e sira, atu sai líder, transformadora no autór ba dezenvolvimentu.

Ukun rasik-an la’os para iha libertasaun pátria, tanba Liberdade ida ne’ebé ema hotu sente sei la iha sentidu waihira ema hotu moris iha ambiente trankuilu, bem estar asseguradu no atu alkansa ida ne’e, presiza vizaun ida ba do’ok, oinsá mak mak independénsia ida ne’e bele permite ema hotu, atu moris ho hanesan ka iha igualdade no ekuidade, hanesan Líder Nasionál Xanana Gusmão destaka importánsia vizaun kle’an husi foin sa’e sira. “Atu sai sidadaun ida tenke iha vizaun ba futuru, se la iha vizaun ba future, ita sei la’o nune’e nafatin. Sira ne’ebe iha responsabilidade atu fo lisaun ba sira ne’ebe agora aprende atu sai sidadaun, atu iha vizaun ba futuru, se hatene vizaun ba future mak hatene aban halo saida”.

Maske rezisténsia ba ukun rasik-an no sobrevivénsia diária la fásil, iha inimigu nia kilat meik tutun, hodi reziste to’o ukun an, maibé luta jerasaun gen-z mos kada vez mai komplexu, só ambiente Liberdade iha estadu independente ne’e mak diferénsia luta iha sirkunstánsia rua ne’e.  Dalan ba ukun rasik-an total husi dimensaun ekonomia sei naruk no dezafiu ba oin, konserteza ba serbi’I no bali nasaun, atu independénsia ne’ebé hetan husi kosar ben, mate, torturasaun, violasaun no aktu dezumanu seluk durante okupasaun Indonézia, sai orgullu ba ema hotu, hodi espíritu totalidade ne’e nafatin sai fontes inspirasaun, hodi luta ba prosperiedade povu no nasaun.

4. Reflesaun ikus

Artigu ida ne’e atu aprezenta reflesaun no prespetiva pessoál ida, kona-ba legadu husi Masakre Santa Cruz ne’ebé militár Indonézia brutalmente oho timor-oan liu atus rua, ne’ebé rejista hanesan sirklu violasaun direitus humanus grave liu durante okupasaun Indonézia. Maibé, memória moruk ne’e sai hanesan reforsu ida husi luta, oinsá mak komunidade internasional fó atensaun ba timor-oan nia kauza no sai fonte inspirasaun ba kamada jerasaun tuir mai.

Jerasaun rua hanesan, kamada jerasaun husi dékada 80 to’o meadus dékada 90 no jerasaun no Jen-Z, assume kompromissu ida ba luta, maske kampu Batalla la hanesan, ida Reziste iha inimigu nia kilat meik tutun ba palavra de ordem “Ukun Rasik-an” no firme ba luta libertasaun nasionál no barak opta, “di’ak liu lakon diploma, duke lakon patria” katak, sira firmamente halo defeza ba dignidade nasaun nian no reziste to’o ukun rasik-an, enkuntu jerasaun kontinuadora reziste iha Liberdade ho palavra de ordem “prosperiedade povu no nasaun”.

Legadu husi jerasaun dekda 90 mak sira nia totalidade hodi serbi’I ba kauza komúm ida, hodi halo defeza ba Timor no timor-oan nia dignidade no edifika estadu independente ida, enkuantu jerasaun ida agora ninia papél mos kruxial atu bali nasaun, ho prinsípiu justisa sosiál, igualidade no ekuitativa no atu to’o iha finalidade ne’e, esensiál duni, atu kapasitadu iha domíniu oi-oin, halo adaptasaun no aproveitamentu ba dijitalizasaun, hodi dudu prosesu dezenvolvimentu.

5. Referénsia:

  1. Azzahrah, Amanda & Santoso (2022), Nasionalisme dan Patriotisme: Peluang dan Tantangan di era dijital, Jurnal Pendidikan Transformatif (Jupetra)e-ISSN: 2963-3176Vol. 01 No. 02(2022): November 2022, disponível iha: https://jupetra.org/index.php/jpt/article/view/460/239
  2. Ardika, Aisyah & Gunawan, Transformasi Belajar dan Generasi Milenial, Universitas Malang, Malang
  3. Moeins, at. al, (2024), Strategi Penguatan Kinerja Generasi Z dalam Menghadapi Indonesia Emas 2045, Takaza Innovatix Labs, Sumatra Barat
  4. Governu Timor-Leste (2011), Plano Estrategico de Desenvolvimento 2012 -2030,
  5. Governu Timor-Leste (2023) IX Governu Konstitusionál.
  6. Primeiro-Ministro RDTL (2025), Juventude Timoroan Mak Rekursu Nasaun Nian Ne’ebe Folin Bo’ot Liu, disponível iha: https://www.youtube.com/watch?v=BcJ5Yuq5Eew
iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!