DILI, 15 Dezembru 2025 (TATOLI) – Governu Timor-Leste, liuhusi Ministériu Finansa, no Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (BAD) asina akordu empréstimu ho valór millaun $75 no subvensaun millaun $3 hodi reabilita segmentu importante husi estrada nasionál ne’ebé liga rejiaun leste bá kosta súl.
Asinatura akordu ne’e entre Ministra Finansa, Santina Cardoso, no Diretora BAD iha Timor-Leste, Stefania Dina, ne’ebé realiza iha Aitarak-Laran, ohin. Finansiamentu ida-ne’e sei hasa’e konetividade estrada no komérsiu enkuantu haburas partisipasaun lokál no harii reziliénsia.
Subvensaun ne’e husi BAD nia Programa Parseria Reziliénsia Komunidade nian, finansia husi Ajensia Fransa Dezenvolvimentu, Governu Irlanda, Fundu Klima Verde, Fundu Dezenvolvimentu Nórdiku, no Governu Reinu Unidu. Ida-ne’e sei ajuda suku sira iha korredór estrada nian ne’ebé vulneravel ba klima estremu, hamutuk dezeñu no implementa investimentu adaptasaun ho eskala ki’ik ne’ebé tuir kondisaun lokál hodi hamenus impaktu sira husi perigu dezastre naturál hanesan inundasaun.

Projetu ida-ne’e sei reforsa kapasidade komunidade no ajénsia nasionál atu dezenvolve, implementa no mantein infraestrutura reziliente. Projetu ne’e sei apoiu dezenvolvimentu padraun nasionál no orientasaun téknika atu integra infraestrutura verde (green infrastructure) hanesan solusaun bazeia ba natureza, ho infraestrutura gris (grey infrastructure) hanesan sistema enjeñaria tradisionál, inklui konstrusaun dalan, ponte, kanál drenajen, no seluk tan iha investimentu transporte.
Diretora BAD iha Timor-Leste, Stefania Dina, hateten okaziaun ida-ne’e marka momentu importante hametin parseria ne’ebe kontinua entre BAD no Governu atu harii konetividade, reziliénsia, no dezenvolvimentu inkluzivu.
“Ohin, ita formaliza finansiamentu millaun $578, kompostu husi empréstimu konsesionál millaun $75 husi BAD no subvensaun millaun $3 husi Fundu Investimentu Programa Parseria Reziliénsia Komunitária. Apoiu ida-ne’e hatudu ita-nia kompromisu atu harii infraestrutura ne’ebé la’ós de’it fasilita konetividade sira, maibé reforsa salvaguarda hodi enfrenta risku klimátiku”, Stefania Dina hateten.
Projetu ne’e sei hadi’a estrada ho distansia kilómetru 42 entre Lospalos no Iliomar, konstrui ponte boot tolu, inklui Seisál-Baukau, Borouai-Vikeke no Malailada-Lautein no prepara dezeñu detalladu ba ponte adisionál rua lokaliza iha korredór entre Baukau no Lautein.
Subvensaun ne’e sei fó kbiit ba suku neen ne’ebé hetan benefísiu direta husi projetu ne’e. Komunidade sei envolve iha dezeñu no implementasaun infrastrutura ho eskala ki’ik ne’ebé reziliente ba klima hanesan harii protesaun ba rai-monu, drenajen ho integra solusaun bazeia ba natureza no programa reziliénsia sira.
Iha biban ne’e, ministra hato’o apresiasaun ba ekipa téknika Governu nian, inklui Ministériu Finansa, Ministériu Obra Públika, no BAD nian, ba esforsu maka’as ne’ebé garante katak projetu ida-ne’e prontu ona ba implementasaun iha 2026.
“Lori BAD nia naran, ha’u reafirma kompromisu atu kontinua serbisu hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi kompleta projetu ida-ne’e ho susesu. Hamutuk ita harii estrada ba konetividade, oportunidade, no esperansa ba futuru ne’ebé reziliente”, afirma.
BAD mak banku dezenvolvimentu multilaterál ne’ebé apoia kreximentu inkluzivu, reziliente, no sustentavel iha rejiaun Ázia no Pasífiku. Serbisu hamutuk ho ninia membru no parseiru atu rezolve dezafiu kompleksu sira hamutuk uza meiu finanseiru inovadór no parseria estratéjiku atu transforma moris, harii infraestrutura ho kualidade, no proteje planeta. Harii iha tinan 1966, BAD nia membru hamutuk 69, na’in-50 husi rejiaun Ázia no Pasífiku.
Ministra Finansa, Santina Cardoso, hateten asinatura akordu ne’e atu halo reabilitasaun ba estrada pur volta kilómetru 42 husi Lospalos bá Iliomar, Ida-ne’e la’ós de’it fó importánsia ba komunidade ne’ebé sei hetan benefísiu direta husi projetu ne’e, maibé mós hola parte ba korridór boot estrada entre norte súl husi Lospalos to’o Vikeke.
“Ha’u hakarak haklaken papél importante husi envolvimetu autoridade lokál iha projetu ida-ne’e atu asegura katak projetu ne’e bele la’o, nomós implementa tuir tempu ne’ebé iha”, dehan.
Apoiu empréstimu husi BAD sei fó kbiit ba komunidade hodi adapta ba dezafiu klimátiku sira, nomós hametin dezenvolvimentu sustentavel iha Timor-Leste nian.
“Ha’u atu hato’o mós rekoñesimentu ba kontribuisaun subvensaun husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku nian ho montante millaun $3 hodi hametin reziliénsia komunidade nian liuhusi apoia atividade programa mudansa klimátika. Apoiu ida-ne’e sei fó kbiit ba ita-nia komunidade atu adapta di’ak liután ba dezafiu klimátiku sira no hametin dezenvolvimentu sustentavel iha Timor-Leste”, dehan.
Ministru Obra Públika, Samuel Marçal, hateten tulun ida-ne’e hatudu katak hahú hakat ba oin. “Importante ita husu empréstimu ba estrada, tanba estrada ne’e ne’e sai hanesan uat ka raan ba ita-nia dezenvolvimentu. Infraestrutura mak importante hodi dudu setór sira seluk hanesan saúde no turizmu”, dehan.
Infraestrutura sai fatór importante hahú husi nasionál to’o rurál, tanba ne’e Governu kontinua tau prioridade ba infrastrutura rurál tanba sai baze ba ekonomia buras. Nune’e, estrada sei fasilita “ita-nia komunidade iha ne’ebá”, konklui.
Notísia relevante: Timor-Leste simu apoiu finanseiru husi BAD no Japaun hodi hasa’e kualidade edukasaun
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




