DILI, 25 Dezembru 2025 (TATOLI) – Parlamentu Arjélia nian vota ho unanimidade iha loron-kuarta ne’e hodi deklara kolonizasaun Fransa nian ba tinan 130 iha nasaun ne’e hanesan krime ida, hodi husu deskulpa formál no reparasaun sira hosi Paris.
Movimentu ne’ebé maka simbóliku liu mosu iha tempu ne’ebé maka iha ruptura diplomátika ne’ebé maka aumenta entre nasaun rua ne’e no subliña sensibilidade ne’ebé maka dura hosi nasaun norte-afrikanu nia pasadu koloniál.
Hamriik iha sala plenária, deputadu sira ne’ebé uza lensu ho kór bandeira nasionál nian hakilar, “Viva Arjélia” bainhira sira basa-liman ba aprovasaun hosi proposta lei, ne’ebé hatete katak Fransa kaer “responsabilidade legál ba nia pasadu koloniál iha Arjélia no trajédia sira ne’ebé nia hamosu.”
Votasaun ne’e akontese bainhira nasaun rua ne’e envolve iha krize diplomátika boot ida, enkuantu analista sira hatete katak movimentu ne’e hanesan simbóliku, maibé iha nafatin signifikasaun polítika.
Prezidente Parlamentu Arjélia, Brahim Boughhali, hatete ba ajénsia notísia estatál APS antes votasaun katak sei haruka “mensajen ida-ne’ebé klaru, tantu internu no esternu, katak memória nasionál Arjélia nian la’ós bele hamoos no la’ós negosiável.”
Lejizlasaun ne’e lista “krimi sira hosi kolonizasaun franseza nian”, inklui teste nukleár sira, omisídiu estrajudisial sira, “tortura fíziku no psikolójiku” no “sake sistemátiku hosi rekursu sira.”
Hatete katak “kompensasaun tomak no justu ba estragu materiál no morál sira hotu ne’ebé kauza hosi kolonizasaun franseza hanesan direitu inalienável ida hosi Estadu no povu arjélia.”
Fransa nia ukun iha Arjélia hosi tinan 1830 to’o 1962 sai nafatin hanesan pontu moras ida iha relasaun sira entre nasaun rua ne’e. Períodu ne’e marka ho oho ema barak no deportasaun ho eskala boot, to’o funu raan-fakar independénsia nian hosi 1954-1962.
Arjélia hatete katak funu ne’e hamate ema millaun 1,5 enkuantu istoriadór fransés sira tau númeru mate nian ki’ikliu, iha totál 500.000, besik 400.000 hosi sira-ne’e ema Arjélia.
Prezidente fransés, Emmanuel Macron, antes ne’e rekoñese ona katak kolonizasaun Arjélia nian hanesan “krimi hasoru umanidade” maibé para de’it hodi husu deskulpa.
Husu iha semana liubá kona-ba votasaun, porta-vós hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru fransés, Pascal Confavreux, hatete katak sei la halo komentáriu kona-ba “debate polítiku sira ne’ebé akontese iha nasaun estranjeiru sira.”
Hosni Kitouni, investigadór ida iha istória koloniál hosi Universidade Exeter, iha Reinu Unidu, hatete katak “legalmente, lei ne’e laiha ámbitu internasionál no tanba ne’e la vinkulativu ba Fransa.”
Maibé “nia signifikadu polítiku no simbóliku hanesan importante: Marka ruptura ida iha relasaun ho Fransa iha termu memória nian,” nia hateten.




