DILI, 28 Dezembru 2025 (TATOLI) – Miánmar hala’o eleisaun jerál 2025 nian iha faze tolu, ho faze daruak ne’ebé marka ona ba loron 11 fulan-Janeiru tinan 2026, tuir fali ho faze datoluk iha loron 25 fulan-Janeiru.
Eleisaun sira sei kobre totál eleitoradu 692 iha Miánmar tomak. Maizumenus kandidatu 5,000 hosi partidu polítiku 57 maka kompete ba kadeira sira iha Pyithu Hluttaw (Kámara Inferiór), Amyotha Hluttaw (Kámara Alta), Hluttaws Estadu no Rejiaun nian (Parlamentu Estadu no Rejiaun sira).
Eleisaun sira sei determina membru eleitu sira hosi Parlamentu Uniaun nian (Pyithu Hluttaw no Amyotha Hluttaw) no hosi Parlamentu Estadu no Rejiaun nian. Parlamentu Uniaun foun sei hili prezidente foun, ne’ebé sei forma Governu Unidade foun.
Tuir Komisaun Eleitorál Miánmar nian, estasaun votasaun hamutuk 21.517 maka harii ona iha nasaun tomak ba eleisaun sira.
La hanesan ho eleisaun sira uluk, Miánmar introdús sistema reprezentasaun proporsionál ho membru mistu (MMP) no Mákina Votasaun Eletróniku Miánmar nian (MEVM).
Sistema MMP kombina primeiru-liu-postu (FPP) no reprezentasaun proporsionál (PR), hanesan relata hosi jornál diáriu ne’ebé governu Miánmar maka na’in, Global New Light of Miánmar.
Tuir Ministériu Informasaun nasaun nian, sidadaun sira Miánmar nian ne’ebé hela iha estranjeiru fó ona sira-Nia votu antesipadu iha embaixada sira no konsuladu sira iha estranjeiru. Ekipa observadór eleitorál sira hosi nasaun oioin to’o ona iha Miánmar hodi akompaña prosesu votasaun nian. Miánmar hala’o eleisaun ikus liu iha fulan-Novembru 2020.
Eleitór lubun ida halo sira nia dalan ba votasaun sira iha Miánmar ne’ebé restritu maka’as iha Domingu, ho junta ne’ebé iha poder ne’ebé promove ezersísiu ne’e hanesan retornu ba demokrasia tinan lima hafoin hasai governu eleitu ikus, hodi hamosu funu sivíl.
Aung San Suu Kyi sei iha kadeia
Eis-líder sivíl Aung San Suu Kyi sei iha kadeia, enkuantu nia partidu ne’ebé populár tebes disolve ona no la hola parte.
Kampañadór sira, diplomata osidentál sira no xefe direitu sira ONU nian kondena hotu votasaun ne’ebé hala’o durante fulan ida, hodi fó ezemplu ba boletin votu ida ne’ebé nakonu ho aliadu militár sira no represaun maka’as ida hasoru disidente sira.
No bainhira votasaun hahú iha loron-domingu, Nasaun Unida fó-sai nota imprensa ida katak Miánmar presiza eleisaun sira “livre, justu, inkluzivu no kredivel.”
“Hanesan krítiku katak futuru Miánmar nian determina liuhosi prosesu ida ne’ebé livre, justu, inkluzivu no kredivel ne’ebé reflete vontade hosi nia povu,” hatete hosi Nasaun Unida iha Miánmar, hodi hatutan katak ONU “hamriik iha solidariedade ho povu Miánmar nian no ho sira-nia aspirasaun demokrátiku sira.”
Partidu Solidariedade no Dezenvolvimentu Uniaun pró-militár hein katak sei mosu hanesan bloku boot liu, iha saida maka krítiku sira hatete katak sei sai hanesan rebranding ida ba ukun marsiál.
“Ami garante katak sei sai eleisaun ida ne’ebé livre no justu hatete hosi xefe junta nian, Min Aung Hlaing, ba jornalista sira iha kapitál Naypyidaw, iha ne’ebé nia vota hafoin votasaun sira loke iha tuku 6:00 dadeer (23:30 GMT sábadu).
“Ida-ne’e organiza hosi militár sira, ita labele husik ita-nia naran sai fo’er.”
Nasaun Sudeste Aziátiku ho ema millaun 50-resin hetan rahun tanba funu sivíl, no sei laiha votasaun iha área sira ne’ebé kontrola hosi faksaun rebelde sira ne’ebé hamriik hodi dezafia ukun militár, ne’ebé maka militár deklara nulu fulan balun liutiha bainhira hasai Aung San Suu Kyi no hadau podér.
Maibé dala ida-ne’e, jornalista sira no pesoál votasaun nian barak liu fali votante sira iha estasaun sentru Yangon nian besik Pagoda Sule ne’ebé nabilan – fatin protestu pró-demokrasia boot sira hafoin golpe Estadu.
Entre votante antesipadu sira ne’ebé maka tuir votasaun dahuluk hosi ronda tolu, Swe Maw, ho tinan 45, rejeita krítika internasionál sira.
“Ne’e la’ós asuntu importante ida. Sempre iha ema ne’ebé gosta no la gosta,” votante ne’e hateten.
Iha sentru votasaun seluk besik Aung San Suu Kyi nia uma mamuk, Bo Saw, eleitor dahuluk, hatete katak eleisaun “importante tebes no sei lori buat-ne’ebé di’akliu ba nasaun.”
“Prioridade dahuluk maka tenke restaura situasaun ida-ne’ebé seguru no pasífiku,” hatete hosi mane ho tinan 63 ne’e.
Maibé iha totál, ema na’in-100 de’it maka vota iha estasaun rua ne’e durante sira-nia oras dahuluk operasaun nian, tuir kontajen ida hosi AFP.
Iha preparasaun la haree manifestasaun públika sira ne’ebé maka Aung San Suu Kyi uluk komanda, no junta hala’o ona ofensiva pré-votasaun ida ne’ebé maka’as hodi hadau fali territóriu.
“Ha’u la hanoin katak eleisaun ida-ne’e sei muda ka hadi’a situasaun polítika iha nasaun ida-ne’e,” hatete hosi Hman Thit, ho tinan 23, ne’ebé deslokadu tanba konflitu pós-golpe Estadu nian.
“Ha’u hanoin katak atake aéreu sira no hahalok aat sira hasoru ami-nia knua sira sei kontinua maske hafoin eleisaun,” nia hatete iha área ida ne’ebé kaer hosi rebelde sira iha munisípiu Pekon iha estadu Shan.
Militár sira ukun Miánmar durante maioria istória pós-independénsia, molok interlúdiu tinan 10 nian haree governu sivíl ida kaer rédea iha otimizmu no reforma ne’ebé maka’as.
Maibé hafoin partidu Liga Nasionál ba Demokrasia Aung San Suu Kyi nian manán adversáriu pró-militár sira iha eleisaun 2020, Min Aung Hlaing hadau podér iha golpe Estadu ida, hodi alega fraude eleitorál ne’ebé jeneralizadu.
Enkuantu militár sira hapara protestu sira pró-demokrasia nian, ativista barak sai hosi sidade sira hodi funu hanesan gerrilleiru sira hamutuk ho ezérsitu minoria étnika sira ne’ebé maka kaer metin iha Miánmar nia marjen sira.
Entretantu, Aung San Suu Kyi kumpri hela kastigu tinan 27 ba akuzasaun sira ne’ebé maka grupu sira direitu nian demite tanba motivadu polítiku.
“Ha’u la hanoin katak nia sei konsidera eleisaun sira-ne’e hanesan signifikativu iha dalan ruma,” nia oan-mane Kim Aris hatete hosi nia uma iha Reinu Unidu.
Maioria partidu sira hosi votasaun 2020 nian, inklui Aung San Suu Kyi nian, hafoin ne’e disolve ona.
Rede Aziátiku ba Eleisaun Livre sira hatete katak, pursentu 90 hosi kadeira sira iha eleisaun ikus sira ba organizasaun sira ne’ebé la mosu iha boletin votu sira iha loron-domingu.
Mákina votasaun eletróniku foun sira sei la permite kandidatu sira ne’ebé hakerek ka boletin votu sira ne’ebé aat ona.
Junta hala’o hela akuzasaun hasoru ema liu 200 tanba viola lejizlasaun drakoniana ne’ebé bandu “perturbasaun” hosi sondajen, inklui protestu ka krítika.
“Eleisaun sira-ne’e klaru katak hala’o iha ambiente violénsia no represaun nian,” hatete hosi xefe direitu sira ONU nian, Volker Turk, iha semana liubá.
Ronda daruak votasaun nian sei hala’o iha semana rua antes ronda datoluk no ikus iha loron 25 Janeiru, maibé junta konsede ona katak eleisaun sira labele akontese iha kuaze eleitoradu ida hosi eleitoradu lima hosi Kámara Baixa.
Notísia relevante: ASEAN sei la haruka observadór bá eleisaun Miánmar




