DILI, 15 Janeiru 2026 (TATOLI)-Centro Nacional Chega! Institutu Públiku (CNC, I.P) simu vizita husi Organizasaun Direitu Umanu Chin no Movimentu Akuntabilidade ba Responsabilide husi Myanmar hodi diskute kona-ba kudeta militár ne’ebé hamosu violénsia oioin hasoru povu sira iha país ne’e.
Diretór-Ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes, hateten Chin hanesan Estadu ki’ik ida iha Myanmar, indíjena sira nee’bé durante tinan 70 luta hela atu sai país independente ida.
“Agora ne’e sira hola parte iha Myanmar ne’ebé junta militár mak ukun sira. Sira mai iha Timór atu hatama keixa kazu violasaun diretu umanu ne’ebé grave iha Estadu Chin ba iha ita-nia Prokuradór-Jerál Republika”, Hugo Fernandes hateten iha Balide, Dili.
Nia esplika katak sira hato’o keixa iha iha Prokuradór-Jerál Timor-Leste tanba ho intensaun ida katak kazu sira ne’e labele prosesa iha Myanmar. Nune’e, tuir sira-nia advogadu halo leitura ida katak keixa ida-ne’e bele halo iha país sira ne’ebé asina tiha ona ba konvensaun kona-ba tribunál internasionál.
Tanba ne’e mak sira hatama keixa tolu junta militár nian ne’ebé komete kazu iha Myanmar mak oho ema, violasaun seksuál ba inan grávida no labarik no atake padre sira.
“Sira mai hatama keixa ne’e iha ita-nia Prokuradór Repúblika bele prosesa kazu ne’e ba autór sira ne’ebé komete krime tama iha krime kontra umanidade no krime funu nian. Sira-nia advogadu sira iha ne’e prepara evidénsia tomak”, dehan.
Tuir Hugo Fernandes, ho kazu sira ne’e, sira mós vizita bá iha CNC hodi esplika kona-ba sira-nia intensaun mai iha Timór no oinsá mak instituisan Governu sira bele apoia sira-nia esforsu.
Notísia relevante: MAP-CHRO hato’o keixa ba MP hasoru junta militár iha Myanmar
“Ba Centro Chega oinsá mak ita bele fahe esperiénsia Timór nian liga ho pasadu, nomós sira husu pergunta barak kona-ba oinsá mak Chega funsiona no saida de’it mak Chega halo. Maibé, sira mós husu CNC nia opiniaun kona-ba sira-nia prosesu ne’e bele la’o ba oin ho di’ak ka la’e?”, haktenik.
Tanba sira mós lakohi iha implikasaun ida, tanba Timór hanesan membru foun ASEAN no ho keixa ne’ebé sira hato’o ne’e bele afeta ba polítika diplomasia. “Maibé ne’e parte Governu nian, CNC hanesan sentru memória, ami sei fó solidaridade ba sira-nia esforsu, prontu atu disponibiliza saida mak CNC bele halo hanesan mós ba nasaun sira seluk ne’ebé husu apoiu”, realsa.
CNC hanesan instituisaun Estadu nian sei fó apoiu solidaridade liuhusi konferénsia, semináriu, diskusaun aberta kona-ba autrosidade ne’ebé militár sira halo ba ema ka rejime ruma halo ba ema.
Delegasaun ne’ebé hasoru malu ho Diretór-Ezekutivu CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes, mak Salai Za Uk, líder delegasaun, Michael Hearn, Diretór-Ezekutivu Organizasaun Direitu Umanu Chin, no seluk tan.
Notísia relevante: CHRO-MAP relata violasaunn direitu umanu iha Myanmar ba Ramos-Horta
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





