iklan

INTERNASIONÁL, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

Primeiru Ministru Austrália agradese ba konvite husi Xanana Gusmão no Ramos-Horta

Primeiru Ministru Austrália agradese ba konvite husi Xanana Gusmão no Ramos-Horta

Primeiru-Ministru Australia, Anthony Albanese. Imajen BBC

DILI, 26 Janeiru 2026 (TATOLI) – Primeiru Ministru Austrália Anthony Albanese, agradese ba konvite husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana no Gusmão no Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, tanba vizita ne’e nu’udar onra boot ida ba nia.

Primeiru-Ministru Australianu ne’e konsidera viajen ne’e importante tebes ba nasaun viziñu ida ne’ebé besik liu.

“Ita nu’udar amigu di’ak ba Timor-Leste no onra boot ida ba ha’u hodi hatoo diskursu iha Parlamentu Nasional Timor-Leste. Ha’u konsidera ida-ne’e hanesan onra boot ida, la’os de’it pesoalmente mai ha’u, maibé importante mós ba Australia. Agradese ba ha’u-nia amigu Xanana Gusmão, no José Ramos-Horta ba konvite,” Primeiru Ministru Anthony Albanese hetan entrevista ida ho jornalista sira, ne’ebé Ajénsia TATOLI asesa liuhusi portál ofisiál Gabinete Primeiru Ministru Austrália nian, tersa ne’e.

Primeiru Ministru Anthony Albanese sei arranka liuhusi Darwin no to’o iha Timor-Leste iha loron Kinta-Feira.

“Ita hatene katak, ita-nia relasaun ho nasaun vizinu sira nunka importante hanesan ohin loron. Ho Timor, naturalmente, relasaun ida-ne’ebé kesi iha tempu naruk ba kotuk. Ha’u-nia mentór ida naran Tom Uren, nia hetan kapturasaun hosi Japones sira no sai prizioneiru funu iha Timor-Leste iha tinan 1941.”

“Saida mak akontese iha tempu ne’ebá mak ema Timoroan barak mak ajuda soldadu Australianu barak iha momentu krize durante funu mudial da-ruak. No ha’u hetan privilejiu boot hodi ko’alia ho prizioneiru antigu barak liuhosi ha’u-nia belun Tom Uren no rona direta istória furak sira kona-ba solidaridade ne’ebé mak hatudu ona,” Primeiru Ministru Antonhy Albanese hateten.

Biogfrafia

Anthony Norman Albanese, moris iha loron 02 Marsu 1963 nu’udar polítiku australianu ida ne’ebé maka sai nu’udar primeiru-ministru ba dala-31 hosi Austrália dezde 2022. Nia sai hanesan líder Partidu Traballista nian dezde 2019 no membru parlamentu (MP) ba divizaun Nova Gales Súl nian hosi Grayndler dezde 1996.

Albanese moris iha Sydney, tuir St Mary’s Cathedral College no estuda ekonomia iha Universidade Sydney nian. Nu’udar estudante, nia tama iha Partidu Traballista no depois serbisu nu’udar ofisiál partidu nian no ofisiál peskiza nian molok tama iha Parlamentu.

Albanese eleitu ba Kámara Reprezentante sira nian iha eleisaun 1996, hodi manán kadeira Grayndler nian iha Nova Gales Súl. Nia hetan nomeasaun ba dahuluk ba gabinete sombra iha tinan 2001 hosi Simon Crean no kontinua serbisu iha knaar oioin, ikusmai sai hanesan Jerente ba Negósiu Opozisaun nian iha tinan 2006.

Hafoin vitória Traballista nian iha eleisaun 2007, Albanese hetan nomeasaun nu’udar Líder Kámara nian, no mós hetan nomeasaun nu’udar Ministru ba Dezenvolvimentu Rejionál no Ministru Infraestrutura no Transporte.

Iha tensaun lideransa sira tuirmai entre Kevin Rudd no Julia Gillard hosi 2010 to’o 2013, Albanese publikamente krítika ba sira na’in-rua nia hahalok, hodi husu unidade partidu nian. Hafoin apoia Rudd iha votasaun finál ba lideransa entre sira na’in-rua iha Juñu 2013, Albanese eleitu nu’udar vise-líder Partidu Traballista nian no simu pose nu’udar vise-primeiru-ministru iha loron tuirmai, pozisaun ida ne’ebé nia kaer menus hosi fulan tolu, tanba Traballista lakon iha eleisaun 2013 nian.

Tuir ida-ne’e, Albanese kandidata-an ba lideransa Partidu Traballista nian hasoru Bill Shorten iha eleisaun lideransa nian. Maske Albanese manan maioria boot hosi membru sira, Shorten hetan apoiu barak liu hosi deputadu Traballista sira no sai líder. Shorten tuir mai nomeia Albanese ba nia Gabinete Sombra.

Hafoin Traballista nia derrota surpreza iha eleisaun 2019, Shorten rezigna-an nu’udar líder, ho Albanese sai hanesan ema úniku ne’ebé nomeadu iha eleisaun lideransa nian hodi troka nia; tuir mai nia eleitu lahó opozisaun nu’udar líder Partidu Traballista nian, sai hanesan Líder Opozisaun nian. Nia lidera partidu ba eleisaun 2022, iha ne’ebé nia manán Scott Morrison nia Koligasaun Liberál-Nasionál no nia simu pose iha 23 Maiu 2022.

Iha nia mandatu dahuluk, Albanese lidera governu hodi resposta ba krize kustu-moris Austrália nian ne’ebé kauza hosi aumentu inflasaun 2021-2023, hala’o referendu ida-ne’ebé la hetan susesu hodi konsagra Lian Indíjena ida ba Parlamentu iha Konstituisaun.

Nune’e mós atualiza alvu sira klimátiku Austrália nian hodi atinji neutralidade kárbonu liuhosi mudansa boot sira iha 2020 kona-ba lei sira relasaun industriál nian, promulga polítika industriál Futuru Halo iha Austrália, kria Komisaun Nasionál Anti-Korrupsaun.

Introdús bandu ida ba labarik sira ho tinan sanulu-resin-neen mai kraik atu uza plataforma mídia sosiál sira, estabelese Komisaun Reál iha Rejime Robodebt no habelar asesu ba lisensa inan-aman ho saláriu no kuidadu labarik ho subsídiu.

Iha polítika esterna, Albanese promete apoiu lojístiku liután ba Ukránia hodi tulun ho Funu Rúsia-Ukránia, tenta atu hametin relasaun sira iha rejiaun Pasífiku, no superviziona hamenus tensaun sira no restrisaun komersiál sira ne’ebé Xina tau ba Austrália.

Nia mós administra inísiu ofisiál ba paktu seguransa AUKUS entre Austrália, Estadu Unida Amérika no Reinu Unidu, no navega Austrália nia resposta ba funu Gaza. Maski dala barak hetan klasifikasaun aprovasaun ne’ebé ki’ik, nia governu hetan re-eleisaun iha vitória boot iha eleisaun 2025, ne’ebé rezulta iha governu Traballista ida ne’ebé boot liu iha istória Austrália nian.

Iha nia mandatu daruak, Albanese hamenus taxa sira kona-ba edukasaun universitáriu nian, habelar programa sira hodi kombate krize inafordabilidade abitasaun nian iha Austrália, estabelese alvu sira redusaun emisaun dahuluk sira nasaun nian iha tinan 2035 no hatán ba tiruteiu iha Bondi Beach iha tinan 2025.

Fonte: Gabinete Ofisiál PM Austrália/Wikipedia
iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!