iklan

BOBONARU, HEADLINE

Trotoár sira iha Maliana asesivel ba EhD no sai ezemplu ba nasionál – ADTL

Trotoár sira iha Maliana asesivel ba EhD no sai ezemplu ba nasionál – ADTL

Trotoár ne'ebé empreza internasionál PT. Huatama Karya konstrui iha kapitál Maliana, munisípiu Bobonaru, asesivel ba ema ho defisiénsia. Foto Tatoli/Sergio da Cruz

BOBONARU, 30 Janeiru 2026 (TATOLI) – Asosiasaun Ema ho Defisiénsia iha Timor-Leste (ADTL) observa katak konstrusaun trotoár ka paseiu sira iha kapitál Maliana nu’udar pasu ba oin no referénsia nasionál ba kriasaun instalasaun públika ne’ebé inkluziva, tanba asesivel ba ema ho defisiénsia, partikularmente utilizadór kadeira-roda sira.

Diretór-Ezekutivu ADTL, Cesário da Silva, elojia Governu munisípiu Bobonaru ne’ebé inisia konstrusaun ba trotoár sira ne’ebé asesivel no inisiativa ida-ne’e krusiál ba ema ho defisiénsia (EhD) rihun 3-resin iha Bobonaru ne’ebe presiza asesu bá instalasaun públika.

Notísia relevante: Despaisu MOP orienta konstrusaun públiku akomoda asesibilidade ema ho defisiénsia

“Ami mós sei uza ida-ne’e sai referénsia hodi halo advokasia. Úniku munisípiu ne’e mak hahú uluk ida-ne’e. Ha’u hanoin di’ak tebetebes, ami husu atu kontinua ba oin. Espera ita sei serbisu hamutuk hakbiit maluk sira Ema ho Defisiénsia iha Bobonaru bele asesu bá fasilidade sira hanesan ne’e”, dehan.

Iha sorin seluk, Gaspar Afonso, Prezidente Fiskál Asosiasaun Defisiénsia Rejiaun Oeste (AHDRO) no Assesór Prezidénsia Repúblika, subliña katak ema ho defisiénsia sira iha abilidade no poténsia ne’ebé hanesan bainhira hetan oportunidade ne’ebé hanesan, partikularmente iha edukasaun.

Gaspar ne’ebé finaliza ona nia lisensiatura iha Siénsia Polítika afirma katak Bobonaru iha ema talentu barak ho defisiénsia, ne’ebé presiza hetan apoia, tantu iha edukasaun formál komu naun-formál.

“Bobonaru-oan sira ne’ebé joven, tenke estuda, tenke kapasita ita nia-an, tanba ita ko’alia slogam ida lahusik ema ida iha kotuk”, nia hato’o.

Tuir sensu 2022, totál ema ho defisiénsia hamutuk 93.361 – munisípiu Bobonaru hamutuk rihun 3-resin. “Husi númeru ne’e seidauk to’o ema 100 ou 200 mak eskola. Kuaze 10 ka 20. Ne’ebé ita hotu-hotu fó liman ba malu kontribui hodi dezenvolve ita nia-rai”, afirma.

Administradór Postu Administrativu Maliana, Augusto Caetano, realsa katak Governu lokál inklui ona programa asesibilidade ba ema ho defisiénsia iha nia Planu Asaun Anuál 2025 nian. Programa ida-ne’e inklui konstrusaun rampa sira no asesu ba kadeira-roda sira iha eskritóriu sira Governu nian.

“Hahú tinan 2024, kuaze edifísiu foun hotu ekipadu ho rampa sira. Ba oin, ami sei kontinua hadi’a instalasaun sira atendimentu públiku nian hodi halo asesivel ba ema sira ho defisiénsia”, nia hateten.

Governu mós kontinua hala’o outreach no formasaun ba juventude no komunidade hodi hasa’e kompriensaun no respeitu ba dignidade ema ho defisiénsia, tuir lei ne’ebe garante direitu hanesan ba sidadaun hotu-hotu, laiha diskriminasaun.

Notísia relevante: PN rekomenda MOP tau atensaun konstrusaun infraestrutura asesível ba EhD

Jornalista: Sergio da Cruz

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!