iklan

HEADLINE, SAÚDE

Assanami orienta MS fó-atensaun másima ba dengue 

Assanami orienta MS fó-atensaun másima ba dengue 

Vise Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino. Imajen dok. TATOLI

DILI, 03 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Vise Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Abitasaun Rurál, Mariano Assanami Sabino, orienta ona Ministra Saúde (MS) Élia dos Reis Amaral no Vise-Ministru Fortalesimentu Instituisionál Saúde, José Mango dos Reis no Vise-Ministru Operasionalizasaun Ospitál, Flávio Brandao, atu fó-atensaun másima ba moras dengue ne’ebé daudaun ne’e sa’e maka’as.

“Ita forma ekipa no orienta daudaun ona ministra saúde no nia vise-ministru atu sira presiza halo fumigasaun no tenke fó-atensaun másima ba ida-ne’e, nune’e ita bele salva liuliu ita-nia oan sira tanba sira mak futuru nasaun nian,” Assanami dehan iha salaun MSSI, Kaikoli, Tersa ne’e.

Nia dehan, durante ne’e Ministériu Saúde sira iha métodu hodi halo fumigasaun iha fatin sira ne’ebé prioridade maibé dengue nafatin rejistu ho númeru aas, tanba ne’e Governu kontinua buka dalan hodi rezolve situasaun referida.

“Maibé mós ita husu ba inan-aman sira atu kontrola oan sira, liuliu ijiene iha uma laran no uma sorin sira-ne’e, tanba susuk ne’e gosta moris iha bee nalihun sira, ka fatin ne’ebé iha espasu ba susuk atu moris, tanba ne’e Governu kontinua esforsu rezolve maibé mós inan-aman sira presiza atu tau-atensaun hotu,” nia rekomenda.

Notísia relevante: Prevene dengue, MS apela ba komunidade hamoos ida-idak nia hela fatin

Kona-ba ai-moruk fumigasaun stock out, Vise-PM klarifika, tuir informasaun husi Institutu Nasionál Farmásia no Produtu Medikamentu (INFPM) ai-moruk sei iha no balun sei iha dalan.

“Ita koordena ho INFPM atu haree lalais asuntu ida-ne’e. Sira informa katak ai-moruk balun iha hela, balun sei to’o tan mai. Ne’ebé hein katak ai-moruk sufisiente para ita hasoru dengue ida-ne’e,” nia dehan .

Assanami hatutan tempu badak sei bolu WHO (World Health Program) atu oinsá mak bele fó apoiu ekipa integrada hodi haree moras sira-ne’ebé mak da’et maka’as ba sosiedade.

Enkuantu, tuir dadus akumulativu provizóriu husi Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV-sigla portugeza) no Servisu Saude Munisipiu Dili, kazu dengue ne’ebé rejistadu hamutuk 862 no na’in-hitu (7) lakon vida.

Husi dadus akumulativu ne’e, kazu barak liu rejistadu iha Servisu Saúde Munisípiu (SSM) Dili ho kazu 609, ne’ebé transfere ona na’in-130 ba HNGV, nune’e hela de’it na’in-479. Enkuantu, tuir dadus ne’ebé foun liu, rejistadu pasiente dengue hamutuk 383 iha HNGV.

Entretantu, ba kazu mate, SSM Dili rejista kazu rua (2) no HNGV rejista kazu haat (4).

Dadus husi SSM Dili

Diretór Interinu SSM Dili, Abílio Inácio informa, husi 01 to’o 27 Janeiru, Sentru Saúde sira iha Dili laran, la inklui HNGV, rejista kazu dengue hamutuk 606. Husi númeru ne’e na’in-130 mak transferida ba HNGV.

“Ita-nia dadus ba kazu dengue ne’e totál 609. Husi númeru ne’e, na’in-rua lakon vida. Kazu sira-ne’e maihusi sentru saúde sira ne’ebé iha Dili laran, la inklui HNGV”, Diretór interinu haktuir.

Dadus husi HNGV

Tuir dadus husi HNGV, husi 01 Janeiru to’o 02 Fevereiru ne’e, rejistadu kazu dengue hamutuk 383. Husi númeru ne’e, na’in-lima (5) lakon vida, maioria ho idade labarik.

“Uluk ne’e ha’u informa tiha ona (mate) iha na’in-haat de’it, maibé agora aumenta na’in-ida, entaun hamutuk na’in-lima,” Diretór Servisu Apoiu Diagnóstiku no Terapéutiku, HNVG Vidal de Jesus Lopes esklarese.

Iha audiénsia ho Parlamentu Nasionál iha 29 Janeiru ne’e, Ministra Saúde, Élia dos Reis Amaral, fó dadus kona-ba kazu dengue ne’ebé daudaun ne’e sa’e maka’as.

Tuir dadus husi ministra ne’e, kazu dengue iha 2026 iha 102, ho na’in-haat (4) mak mate. La’ós de’it fó dadus ba kazu dengue atuál, ministra ne’e mós halo komparasaun kazu dengue iha inísiu tinan ne’e ho kazu dengue iha tinan hirak kotuk, hahú husi tinan 2022.

“Kuandu ita halo halo komparasaun tinan hirak liubá kotuk númeru ba iha moras dengue: Tinan 2022 totál 5.658 no mate 58; iha 2023 iha kazu dengue 1.453, mate hitu (7). Tinan 2024 kazu 1.494, mate ualu (8); iha 2025 kazu 1.510, mate ualu (8); to’o iha 2026 nian, iha kazu dengue 102, mate na’in-haat (4),” ministra ne’e informa.

Enkontru koordenasaun ba asuntu sosiál 

Iha parte seluk, Vise Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Abitasaun Rurál, Mariano Assanami Sabino, hala’o enkontru koordenasaun ho Ministériu Edukasaun (ME), Ministeriu Saúde (MS), Ministeriu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK), Ministériu Juventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDAK), Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN) no Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun hodi diskute kona-ba problema sosiál.

Vise Primeiru Ministru Assanami dehan, ida-ne’e orientasaun oinsá atu koordena no supeviziona membru Governu sira-ne’ebé hala’o servisu iha área sosiál nian.

Assanami subliña vizaun Governu nian klaru katak setór sosiál hanesan saúde, edukasaun, seguransa sosiál, no servisu sosiál sira seluk presiza tebes servisu ho sistema integradu no efetivu. Nune’e, Governu iha obrigasaun atu masimiza rekursu ne’ebé limitadu, uza meiu hotu-hotu hodi garante katak ema ida no família idaidak ne’ebé presiza ajuda, hetan atendimentu diretu, lais no sustentavel.

“Tanba ne’e mak ohin ita realiza enkontru ne’e atu atualiza no avalia implementasaun programa sosiál iha kada ministériu. Programa sira-ne’e implementa duni ka lae, dezafiu saida mak ministériu enfrenta no oinsá fó solusaun. Liuhusi reuniaun ida-ne’e bele ajuda no fó apoiu polítiku ba Ministériu sira atu fó resposta ba problema sosiál ne’ebé ita-nia povu hasoru,” Vise PM Assanami dehan ba jornalistasira, iha salaun MSSI Kaikoli.

Nia dehan liña ministeriál sira presiza sinkroniza no armoniza programa, tanba ida-ne’e servisu Governu nian.

“Labarik sira iha eskola presiza nutrisaun di’ak no saúde di’ak. Ferik katuas idozu presiza kuidadu saúde. Programa Ministériu Saúde nian tenke ligasaun ho programa Ministériu Edukasaun no Seguransa Sosiál nian. Signifika presiza kooperasaun pratika, hanesan inisiativa kombate moras hada’et, kombate dengue no kampaña moris saudavel, ne’ebé envolve setór barak,” Assanami esplika.

Vise dehan evita sobrepozisaun servisu, tanba duplika servisu iha área ida no falta servisu iha área seluk sai hanesan problema boot ba povu.

“Entaun ita tenke haluha kompetisaun institusionál ka ego setoriál no fó prioridade ba kolaborasaun no koordenasaun sistemátiku hodi rezolve problema sosiál no atende povu nia nesesidade,” nia akresenta.

Tuir Vise PM katak tenke halo atendimentu rápidu, transparante no sustentavel tanba bainhira iha problema sosiál, prezensa Estadu liuhusi Governu importante no povu sempre hein rezultadu ne’ebé lais.

“Nune’e, husu ba diretór jerál sira atu ajuda ministru, vise no sekretáriu estadu sira prepara mekanizmu intervensaun atu fó atendimentu ne’ebé lais ba problema sosiál ne’ebé povu hasoru,” nia tenik.

Iha enkontru ne’e, kada ministériu aprezenta ninia programa, nune’e Ministra Edukasaun Dulce de Jesus Soares aprezenta katak, tinan ne’e, sei sosa kadeira rihun 20 hodi kontinua distribui ba eskola sira-ne’ebé presiza. Sei taka mós eskola sala paralelu ne’ebé la tuir padraun edukasaun ka la prenxe kritériu Ministériu Edukasaun.

Aleinde ne’e, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, aprezenta atividade ne’ebé prioridade maka kontinua atividade bolsa kondisionál ba inan isin-rua no inan fó susu atubele ajuda família sira hasa’e nutrisaun ba labarik sira. Programa ne’e liga ho dadus ne’ebé Timor-Leste enfrenta hela problema mál nutrisaun iha 47%. Aleinde bolsa kondisionál no MSSI kontinua hala’o atividade apoiu família vulneravel no bolsa ba ema ho nesesidade espesiál.

Entretantu, Ministru Ensinu Supeior Siénsia no Kultura, José Honório, mós aprezenta dekretu-lei ba kurríkulu, tranzisaun fakuldade medisina iha UNTL, nafatin tau-matan ba universidade ne’ebé la kumpre rezulusaun Governu ne’ebé aprova iha Konsellu Ministru liga ho pograma doramentu no baze dadus ba ensinu superiór.

Nune’e mós, Vise Ministru Saúde, aprezenta atividade ne’ebé sei hala’o iha 2026 hanesan sentru kardiáku, sentru kankru no jestaun ospitalár.

Iha biban hanesan, Ministériu Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál liuhusi Sekretáriu Estadu aprezenta, kontinua halo pagamentu ba vetereanu sira-ne’ebé rejistu iha 2009 no kontinua avalia lista reklamasaun. Aleinde ne’e, nafatin kontinua atividade sira hanesan haloot restu mortál no konstrusaun jardín erói iha munisípiu.

Ministériu Juventude, Desportu, Arte no Kultura liuhusi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, informa sei kontinua atividade sira hanesan sentru desportu iha Bekora ne’ebé lansa ona, biblioteka nasionál ne’ebé sei hala’o lansamentu iha tempu badak no sentru kulturál iha munisípiu.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!