iklan

HEADLINE, OPINIAUN

Rivalidade Institusionál iha Konflitu Gaza: ONU Vs “Konsellu Dame” Trump nian

Rivalidade Institusionál iha Konflitu Gaza: ONU Vs “Konsellu Dame” Trump nian

Profesór Feliberto de Carvalho

Husi: Felisberto de Carvalho

 Gaza sai hosi “zona funu nian” de’it ba “arena teste nian” ba governasaun konflitu globál nian – fatin ida ne’ebé mandatu sira, lejitimidade, no osan rekonstrusaun nian iha funu ida. Iha infraestrutura nia ruin sira nia leet no sidadaun sira nia trauma, mosu pergunta ida ne’ebé maka polítiku liu duké tékniku: sé maka iha direitu atu lidera arkitetura dame nian? Iha parte ida iha Nasoins Unidas, ho ninia mandatu formál, prosedimentu sira, no reklamasaun sira ba lejitimidade universál. Iha parte seluk, iha Board of Peace—mekanizmu foun ida ne’ebé asosiadu ho Donald Trump—ne’ebé ema balun haree hanesan esforsu ida atu aselera estabilizasaun, maibé ema seluk tauk sei sai hanesan dalan paralelu ne’ebé “rival” ho ONU.

Kestaun sentrál la’ós de’it sé maka lalais liu ka forte liu, maibé sé maka lejítimu liu no responsável liu. Dame la’ós de’it rezultadu ikus (sesarfogu, seguransa relativa, ajuda ne’ebé tama), maibé mós prosesu ida: oinsá foti desizaun sira, sé maka envolve, oinsá monitoriza fundu sira, no oinsá proteje direitu sivíl sira. Bainhira instituisaun rua funsiona hamutuk ho padraun sira ne’ebé la hanesan, risku boot liu la’ós “sé maka manán”, maibé responsabilidade ne’ebé la klaru – kondisaun ida iha ne’ebé polítika sira bele falla lahó ema ida ne’ebé hola responsabilidade ho klaru.

Ba ONU, lejitimidade prosesuál maka kapitál prinsipál. Estrutura sira hanesan Konsellu Seguransa ONU nian, mekanizmu rezolusaun nian, relatóriu sira, no referénsia sira ba lei internasionál fornese baze formál ida ne’ebé rekoñesidu luan—maske dala barak neineik no sujeita ba polítika vetu nian. Entretantu, Konsellu Dame nian projeta atu serbisu ho “ágil” liután: konvida nasaun espesífiku sira, promete asaun lalais, no—tuir relatóriu sira—até loke ideia kona-ba adezaun permanente ne’ebé liga ba kontribuisaun finanseira boot sira. Iha pontu ida-ne’e, mundu tama iha terrenu prekáriu ida: bainhira lejitimidade muda hosi mandatu universál sira ba mandatu koligasaun nian, “velosidade” bele manán “kumprimentu prosedimentu nian”, no “rezultadu sira ba tempu badak” bele taka “justisa prosesu nian”.

Rivalidade ida-ne’e sai maka’as liután bainhira ida-ne’e kona problema sira Gaza nian: seguransa, demilitarizasaun, no administrasaun tranzitóriu. Reuters fó sai katak Estadus Unidus aprezenta ba Konsellu Seguransa ho planu ida ba demilitarizasaun Gaza ne’ebé inklui programa sosa fali arma sira ne’ebé finansia hosi internasionál, monitor internasionál sira, no administrasaun tranzitóriu ida – Konsellu Dame nian – ne’ebé supostamente iha mandatu to’o 2027 hodi koordena rekonstrusaun to’o reforma governasaun Palestina nian implementa. Karik ida-ne’e loos, Peace Board sei sai liu fali forum konsultativu ida de’it: ​​nia iha poténsia atu sai hanesan sentru koordenasaun tranzitóriu ida, ho konsekuénsia ne’ebé afeta sé mak kontrola saida iha faze pós-konflitu.

Maibé istória kona-ba harii dame nian hanorin buat ida: dezeñu seguransa nian nunka sai hanesan teknokrátiku de’it. Desarma, estabelese forsa estabilizasaun ida, ka dezeña administrasaun tranzisaun ida sempre iha relasaun ho persesaun sira kona-ba justisa no aseitasaun sosiál. Se sidadaun sira haree prosesu ne’e hanesan projetu elite ida—husi li’ur—entaun programa ne’e bele hasoru rezisténsia, sabotajen, ka simplesmente la kumprimentu pasivu. Iha Gaza, ne’ebé nakonu ho trauma, lakon, no fragmentasaun polítika, lejitimidade prosesu nian la’ós hanoin ida depois; ida-ne’e maka pré-rekizitu ida ba nia sustentabilidade

Iha tempu hanesan, atrasaun boot liu hosi dalan “foun” dala barak maka iha promesa hosi rekonstrusaun lalais – no iha ne’e maka armadilha ekonomia polítika nian subar. Rekonstrusaun pós-funu nian maka “merkadu” ida ne’ebé konvida kontratór sira, konsultór sira, no broker sira. The Guardian fó sai kona-ba proposta ida hosi empreza resposta ba dezastre norte-amerikanu ida ne’ebé oferese eskema jestaun lojístika ida ba Gaza ho potensiál ba lukru boot no pozisaun ida ne’ebé dominante tebes, no liga ba órbita diskusaun sira Konsellu Dame nian. Maski proposta ne’e seidauk sai kontratu formál, sinál klaru: bainhira governasaun fraku, rekonstrusaun bele nakfilak ba arena ida ba buka aluga, no “dame” bele troka hanesan projetu negósiu ida.

Iha momentu ida ne’e, ONU hasoru hela problema ida ne’ebé hafraku ninia pozisaun: krize fiskál no likidez. Tuir informasaun, António Guterres alerta kona-ba risku krize finanseira ba organizasaun tanba kontribuisaun atrazadu no regra orsamentál ne’ebé limita fleksibilidade. Washington Post destaka mós magnitude hosi tusan sira no obrigasaun sira ne’ebé pendente, inklui dolar biliaun sira ba orsamentu operasionál ONU nian. Iha situasaun sira hanesan ne’e, kompetisaun institusionál la’ós de’it kona-ba ideia no mandatu sira, maibé mós kona-ba rekursu sira: sé mak kaer fundu sira, sé mak kontrola kanál distribuisaun sira, no sé mak hatuur padraun aprovizionamentu nian.

Reasaun sira hosi estadu sira ba Konsellu Dame nian ilustra katak tensaun lejitimidade nian. Nova Zelándia rekuza atu adere “iha nia forma atuál”, no Christopher Luxon subliña nesesidade ba klareza mandatu no aliñamentu ho Karta ONU nian. Rejeisaun hanesan ne’e la’ós de’it manobra diplomátika ida, maibé alerta ida: lahó limite mandatu nian ne’ebé klaru no arkitetura responsabilizasaun ida ne’ebé forte, mekanizmu foun ne’e fasil atu lee hanesan muda multilateralizmu ba klube podér nian.

Klaru katak, krítika sira hasoru ONU mós labele ignora. Ema barak sei dehan: “Se ONU ne’e efetivu, tanba saida mak konflitu sira mosu fali?” ka “Se prosedimentu formál sira sempre iha impase, la presiza inovasaun institusionál?” Argumentu ida-ne’e iha sentidu—ONU dalabarak neineik, no polítika nasaun boot sira nian dalabarak impede rezolusaun sira atu la’o ba oin. Maibé resposta maka la’ós atu troka governasaun universál ho dalan paralelu ne’ebé nia padraun supervizaun nian hetan kontestasaun. Inovasaun institusionál tenke hadi’a koordenasaun no responsabilizasaun, la’ós kria sentru podér foun sira ne’ebé aumenta sobrepozisaun, loke espasu ba kompras iha fórum, no halo responsabilidade sira sai la klaru.

Tanba ne’e, kestaun Gaza nian tenke lee hanesan teste ida ba dezeñu governasaun nian: oinsá atu rekonsilia lalais no lejitimidade, pragmatizmu no lei, estabilidade ba tempu badak no dame ba tempu naruk. Iha prinsípiu mínimu tolu ne’ebé komunidade internasionál—la haree ba plataforma—tenki aplika. Primeiru, roteiru ida no padraun responsabilizasaun ida: relatóriu públiku regulár, regra konflitu interese, auditoria independente, no transparénsia iha kontratu aprovizionamentu no rekonstrusaun. Segundu, sélula koordenasaun integradu ida ne’ebé haforsa aliñamentu entre dalan sira ONU no Konsellu Dame nian atu nune’e ajuda, rekonstrusaun, no seguransa la funsiona iha maneira ida ne’ebé eskluzivu ba malu. Terseiru, kondisionalidade bazeia ba Karta no bazeia ba lei umanitária: apoiu polítiku no finanseiru tenke kondisionál ba adezaun ba prinsípiu sira protesaun sivíl nian, partisipasaun lokál ne’ebé signifikativu, no mekanizmu keixa loloos ida.

Ikusmai, Gaza presiza liu fali “dame lalais” de’it; Gaza presiza dame ida ne’ebé lejítimu, bele monitoriza no reziliente. Se rivalidade institusionál sira husik hela lahó barreira responsabilizasaun nian, saida maka moris la’ós dame, maibé kompetisaun ba autoridade—no ema sivíl sira maka dala ida tan sira ne’ebé selu folin aas liu.

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!