iklan

JUSTISA, HEADLINE

Prokuradór Nelson rejeita la delega kompeténsia ba CAC halo investigasaun ba korrupsaun

Prokuradór Nelson rejeita la delega kompeténsia ba CAC halo investigasaun ba korrupsaun

Prokuradór Jerál Repúblika, Nelson de Carvalho. Imajen/TATOLI

DILI, 12 Fevereiru 2026 (TATOLI)–Prokuradór Jerál Repúblika, Nelson de Carvalho, rejeita informasaun ne’ebé dehan Ministériu Públiku (MP) hahú Fevereiru tinan ne’e la delega kompeténsia ba Komisaun Antí Korrupsaun (CAC, sigla portugéz) hodi kontinua hakle’an investigsaun ba prosesu kazu korrupsaun.

“Kuandu kazu Korrupsaun sira ne’ebé CAC rejista ne’e remete mai, husi Prokuradór Primeira Instánsia sira sempre remete hikas hodi kontinua halo investigasaun. Ne’e ita-boot sira aisasik, mas Ministériu Públiku nunka mais nune’e. Ida-ne’e ha’u laiha komentáriu,” Prokuradór hato’o iha ninia knaar fatin, iha Prokuradoria Jerál Repúblika (PJR), Kolmera, Kinta ne’e.

Nia relata, katak durante ne’e MP evoka prosesu ne’e no sempre delega fali ba CAC hodi kontinua prosesa.

“Kada loron Prokuradór Primeira Instánsia sempre evoka prosesu hotu husi Oekusi, Baukau, Dili mós haruka mai inklui Gabinete Kombate Korrupsaun sira mós haruka mai Prokuradór Jerál Repúblika no ita haruka ba fali CAC hodi kontinua hakle’an investigaasaun,” nia akresenta.

Notísia relevante : Tribunál Primeira Instánsia RAEOA rejista kazu pendente 492

Rejista mós iha tinan 2025 kazu pendente 2.000-resin.

“Husi kazu pendente sira ne’e, barak liu ne’e kazu krime kompara ho kazu korrupsaun. Iha Dili de’it mak ita rejista kazu 1.000 no aumenta ho munisípiu sira mak 2.000, maibé Prokuradór sira kontinua esforsu hodi redús kazu 25. Kuandu Prokuradór sira la konsege finaliza, sira halo relatóriu mai Prokuradór Jerál Repúblika tanba la konsege no halo arkivasaun ba kazu ne’e,” nia akresenta.

Tuir Kódigu Prosesu Penál Timor-Leste kapitulu IV ne’ebé ko’alia kona-ba MP nia atribuisaun, iha artigu Artigu 48.º hateten:

1 – Ministériu Públiku maka kaer asaun penál, no iha-ne’e nia tenke kolabora ho Tribunál hodi hetan verdade no realiza direitu tuir kritériu estrita legál.

  1. a) Simu denúnsia, keixa no partisipasaun no haruka hala’o prosedimentu kriminál, kuandu iha rekizitu hotu-hotu kona-ba lejitimidade;
  2. b) Dirije inkéritu, avoka prosesu sira-ne’ebé nia haree katak nia tenke kaer rasik iha faze ida-ne’e;
  3. c) Husu juíz nia intervensaun atu prátika aktu jurizdisionál iha inkéritu;
  4. d) Halo akuzasaun no sustenta akuzasaun iha julgamentu;
  5. e) Hato’o rekursu;
  6. f) Promove ezekusaun kona-bá desizaun judisiál;
  7. g) Prátika aktu seluk ne’ebé lei hatama iha nia kompeténsia.

Jornalista     : Natalino Costa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!