DILI, 07 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Governu liuhosi Ministériu Edukasaun (ME) kolabora ho Embaixada Austrália iha Timor-Leste realiza konferénsia nasionál kona-ba líder feto iha edukasaun hodi selebra Loron Mundiál Feto ba da-115 ne’ebé sei selabra iha aban, Domingu (08/03).
Konferénsia ne’e realiza iha Salaun Suai Room Timor Plaza, Dili, Sábadu ne’e, ho tema prinsipál “Haforsa Lideransa Feto ba Futuru Timor-Leste”.
“Atu selebra Loron Mundiál Feto, entaun Ministériu Edukasaun foti inisiativa ida hodi selebra liuhosi konferénsia nasionál ida hamutuk ho feto potensiál iha área edukasaun hamutuk 200-resin.Sira-ne’e profesora hotu ne’ebé hanorin iha ensinu báziku hotu iha territóriu tomak,” Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus hateten ba jornalista sira hafoin ramata konferénsia ne’e.
Notísia relevante: Governu-UN Women realiza forum diálogu hodi Komemora Loron Mundiál Feto
Ministra ne’e dehan profesora hirak-ne’ebé tuir konferénsia referida, antes ne’e tuir ona formasaun ne’ebé ME servisu hamutuk ho Governu Austrália hala’o oinsá atu hasa’e feto potensiál hirak-ne’e nia kapasidade.
“Ha’u kuandu ko’alia ho sira, sente kontente tebes tanba sira hatene tebes sira-nia papél hanesan profesora, oinsá mak sira atu jere sira-nia saladeaula, oinsá mak sira halo avaliasaun, oinsá mak sira ajuda organiza eskola sira sai di’ak. Ida-ne’e tuir ha’u-nia konversa ho sira no vizita direta ba eskola ensinu báziku idaidak. Tuir ha’u-nia haree, eskola ne’ebé organiza husi feto ida, organizadu liu kompara ho eskola ne’ebé la’ós feto mak lidera,” Dulce tenik.
Nia hatutan, IX Governu Konstitusionál iha kompromisu boot atu hakbiit no apoia feto sira no planu Governu nian fó-sai katak tenke promove igualdade no transversalidade jéneru nian iha momentu polítiku, sosiál no ekonómiku sira hotu, no iha instituisaun sira hotu.
Espesifikamente iha ME, Dulce esplika, fó-sai objetivu ida atu aumenta persentajen profesora no feto sira iha kargu xefia iha entidade relevante sira iha ME pelumenus 15%.
“Ha’u kontente atu fó-hatene katak liuhosi regra kolokasaun iha bolsa kandidatu, ita atinje liu ona ita-nia alvu ba manorin feto sira. Ha’u seidauk hatene dadus ne’ebé inklui profesór sira-neʼebé foin koloka, maibé ho kolokasaun haat (4) neʼebé la’o uluk, konsege hasa’e persentajen feto sira-ne’ebé hanorin hosi 28% to’o 44%, ne’e aumentu signifikativu tebes no ita hotu tenke selebra,” nia relata.
Nia hatutan tan: “Ita bele selebra nu’udár estatístika, maibé mós tanba tuir ha’u-nia haree, bainhira ha’u bá vizita eskola sira, kuaze sempre profesora mak iha saladeaula ne’ebė organizadu no intervensaun sira seluk iha saladeaula ho furak liu, no dalabarak enfeita sira-nia saladeaula iha maneira ne’ebé halo ita kontente bainhira tama”.
Dulce informa, nu’udár feto no mós nu’udár ministra ida, nia haksolok tebes katak bele selebra loron ida-ne’e ho profesora doben sira, maibé selebra loron importante ne’e ho liafuan no festa de’it la to’o, presiza tau buat balun iha pratika hodi asegura katak la komemora importánsia papél feto nian ho ibun de’it, maibé ho asaun konkreta sira-neʼebé kontribui ba mudansa duni.
Iha fatin hanesan, Reprezentante Embaixada Austrália iha Timor-Leste, Edward Wilkinson orgullu bele hamutuk ho ME selebra loron internasionál feto no oinsá hasa’e feto sira-nia kapasidade no abilidade atu partisipa másima iha atividade hotu iha área oioin, la’ós de’it edukasaun.
“Orgullu tebes ha’u ho ministra no feto potensiál sira selebra Loron Internasionál Feto iha Timor-Leste. Austrália nafatin apoiu Timor-Leste oinsá fó formasaun ba feto sira oinsá atu sai lideransa ne’ebé di’ak no iha koñesimentu atu organiza sira-nia eskola no atividade saida de’it,” Edward Wilkinson hateten.
Tuir nia, fó formasaun ba feto potensiál sira liuliu hanesan profesora sira importante tebes tanba sira bele tranzmite matenek ne’ebé sira iha ba fali estudante sira.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Xisto Freitas da Piedade





