iklan

BAUKAU, HEADLINE

Xanana husu Baukau-oan halakon egoizmu no hamutuk simu podér lokál 

Xanana husu Baukau-oan halakon egoizmu no hamutuk simu podér lokál 

Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão. Foto/Arminda Fonseca.

BAUKAU, 17 Marsu 2026 (TATOLI)-Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, husu Baukau-oan sira atu hapara egoizmu no familiarizmu hodi hamutuk hanoin ba planu di’ak hodi simu desentralizasaun administrativa no podér lokál, ne’ebé sei implementa iha 2027 hodi hadi’a povu nia moris.

Xefe Ezekutivu dehan Baukau atu la’o ba oin la’ós parte ida de’it nia kontribuisaun, maibé hothotu, tanba ne’e tempu ona hamutuk ho hanoin ida de’it tanba nasaun ukun-an tinan 24, povu hakarak moris di’ak.

“Imi nu’udar Baukau, imi mak na’in ba dezenvolvimentu, liuliu diretór sira koordena malu didi’ak, tanba responsabilidade ne’ebé imi simu ne’e nu’udar misaun ida hodi serbí rai no povu Baukau mak importante”, Xanana Gusmão hato’o lia hirak ne’e bainhira halo diálogu ho komunidade munisípiu Baukau hodi haree besik serbisu munisipál liga ba rezultadu Avaliasaun Konidisaun Mínima ne’ebé realiza iha Sentru Konvesaun Munisipál Baukau.

PAM Baukaun, Veneranda Lemos, tara tais ba Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão. Foto/Arminda Fonseca.

Liuhusi rezultadu avaliasaun ne’ebé iha Baukau hetan muito bom, maibé iha rekomendasaun balun ne’ebé presiza hadi’a hodi simu desentralizasaun.

“Ami mai la’ós atu korrrije, maibé lori rekomendasaun balun ne’ebé presiza hadi’a liuliu kona-ba relatóriu sira ezekusaun orsamentu nian. Ida-ne’e presiza relatóriu manuál no dijitál nune’e bele hatene ezekusaun sira ba saida no ezekuta hira, nune’e ezekuta la hotu karik atu $1 de’it mós tenke filafali ba konfre Estadu”, dehan.

Ministru Administrasaun Estatál, Tomás Cabral, hateten Avaliasaun Kondisaun Mínima ne’ebé Governu sentrál halo, hahú iha 2024 aloka ona Orsamentu Jerál Estadu ba kada munisípiu sira, no 2025 komesa haree serbisu munisipál husi rezultadu avaliasaun ne’e.

“Husi avaliasaun Baukau hetan muito bom ho valór 84,56%, kompara ho munisípiu sira seluk. Rezultadu avaliasaun ne’ebé ita halo kona-ba planeamentu, finansa, aprovizionamentu no rekursu umanu. Maibé, Governu sentrál nafatin iha rekomendasaun bazeia ba rezultadu ne’ebé iha oinsá atu hadi’ak liután”, governante ne’e dehan.

Rekomendasaun ne’ebé ekipa avaliadór halo mak ba planeamentu, investimentu, dezenvolvimentu integradu hamutuk ho ekipa husi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), Servisu Munisipál, postu administrativu no suku, atu partisipa no akompaña sorumutu integradu ba planeamentu investimentu munisipál.

Rezultadu planeamentu munisipál sei inklui iha Planu Investimentu Munisipál (PIM) no publika iha Portál Munisipál, monitorizasaun kontinua iha programa ne’ebé implementa iha munisípiu inklui Programa Dezenvolvimentu Integradu Munisipál (PDIM) no PNDS.

Iha rekomendasaun ba jestaun finanseira no aprovizionamentu kria sistema kontrolu finanseiru (Livru Kaixa) hodi fasilita relatóriu finanseiru, nesesita implementasaun atividade haktuur ba Standard Operational Procedure (SOP) no termu referénsia, no relatóriu ba ezekusaun tenke kumpre prosedimentu legál ne’ebé vigór.

 

Ba iha kontratasaun públika tenke iha mapeamentu, planu no kabimentu orsamentu, tenke iha uluk planu aprovizionamentu ne’ebé hetan aprovasaun husi ministru iha inísiu tinan fiskál nian. Iha monografia no demografia nian obrigatóriu atualiza dadus no informasaun iha nivel postu administrativu no suku mensalmente.

Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Baukau, Veneranda Lemos Martins, hateten iha ámbitu diálogu ne’e nia parte aprezenta kona-ba prefíl munisípiu nian, liuliu dadus demografia no monografia, dadus ba kartaun biométriku no halo mós aprezentasaun kona-ba potensialidade rekursu naturál saida mak Baukau iha, no mós iha setór sosiál no ekonómiku, nune’e Primieru-Ministru atu tetu no haree besik liután protidaun husi Baukau.

Tuir nia, husi rezultadu avaliasaun ne’e iha mós rekomendasaun balun no munisípiu ne’e hakarak serbisu maka’as, tanba povu Baukau hein desentralizasaun kle’ur ona no munisípiu ne’e mós haree husi ekonomikamente prontu atu hamriik.

Veneranda elojia kamada sosiál hototu iha Baukau nia partisipasaun no husu atu ajuda sira ne’ebé serbisu iha administrasaun munisipál. “Tulun ami, hamutuk sai ema ne’ebé forte atu simu desentralizasaun ka tama desentralizasaun, tanba desentralizasaun ne’e depende ba ita idak-idak no ba ita hotu. Ita-nia unidade no forsa banhira tau hamutuk sei hetan podér lokál”, dehan.

Munisípiu Baukau iha postu administrativu ualu, suku 59, no aldeia 280 ho totál populasaun 54.964.

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!