DILI, 14 Abríl 2026 (TATOLI)-Governu liuhusi Ministériu Finansa, tersa ne’e, asina akordu subvensaun ho Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA), ba iha implementasaun projetu rua.
Asina subvensaun referida realiza iha Ministériu Finansa no asina direitamente husi Ministra Finansa, Santina Cardoso no Diretora KOICA iha Timor-Leste, Youn Hwa Kang.
Projetu rua ne’e mak hanesan kona-ba Dezenvolvimentu Kapasidade Restaurasaun Florestál no Jestaun Sustentavel iha Timor-Leste (2026–2033), no mós Programa Integradu Nutrisaun no Seguransa Alimentár, Alimentasaun Eskolár, Fortifikasaun Alimentár, Fortifikasaun Ai-han no Infraestrutura Eskolár sira (2026–2030).
Ministra Finansa, Santina Cardoso hateten, projetu rua referidu ho montante ne’ebé la hanesan maka ba programa nutrisaun no seguransa alimentár, ho orsamentu millaun $7,2 no ho durasaun tinan-lima, sei implementa iha munisípiu Baukau, Bobonaru, Manufahi, Vikeke, no ba restaurasaun floresta ne’e, ho subvensaun prevee millaun $6 no durasaun tinan-neen, kobre munisípiu Baukau no Manatutu.
“Projetu rua ne’e ita fiar katak merenda eskolár no reflorestasaun ne’e bele fó benefísiu ba ita-nia estudante no komunidade”, Santina Cardoso, hateten iha Ministériu Finansa, Dili.
Embaixadór Korea mai Timor-Leste, Chang Ha Yeon, hateten tebes tanba dezde independénsia, Koreia sai nafatin parseiru metin liuhosi KOICA, fó apoiu ba kreximentu inkluzivu no prosperidade sustentável Timor-Leste nian.
“Hodi Governu Repúblika Korea nia naran, ha’u sente onradu atu mai iha ne’e ohin asinatura ba aranju subvensaun hirak ne’e, ne’ebé reflete konfiansa ne’ebé kle’an entre ita-nia nasaun rua no reafirma ita-nia kompromisu ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu ba tempu naruk”, diplomata ne’e dehan.
Tuir nia, inisiativa rua ne’e reflete Korea nia kompromisu hamutuk atu harii futuru ida ne’ebé saudavel no reziliente liu ba Timor-Leste.
Tanba programa alimentasaun eskolár foka liu ba hadi’a labarik nia nutrisaun nomós apoia ekonomia lokál, projetu ne’e sei fornese ba estudante sira nutrisaun ho kualidade aas no oferese ba produtór lokál sira merkadu ida-ne’ebé estavel. Aprosimasaun ida-ne’e sei sai hanesan pasu signifikativu ida hodi hametin auto-sufisiénsia iha komunidade lokál sira.
Nune’e projetu restaurasaun floresta oferese oportunidade importante atu restaura Timor-Leste nia paizajen naturál no hametin nia reziliénsia ba mudansa klimátika. Liuhusi introdús teknolojia viveiru modernu no hametin kapasidade jestaun floresta, inisiativa ida-ne’e bele kontribui ba restaurasaun rai ne’ebé degrada ona iha dalan ne’ebé prátiku no sustentável.
Partikularmente enkoraja maka vizaun kona-ba modelu ida iha ne’ebé komunidade lokál sira partisipa ativamente no hetan benefísiu hosi protesaun floresta, hodi kontribui ba sistema governasaun floresta ida ne’ebé inkluzivu no sustentável liu.
Korea nia viajen dezenvolvimentu rasik hetan forma hosi reziliénsia. rekuperasaun, no investimentu ba tempu-naruk iha ninia povu no rai.
“Repúblika Korea sai nafatin parseiru metin iha Timor-Leste nia viajen ba dezenvolvimentu sustentável. Ha’u hakarak hato’o agradesimentu ua’in ba Governu, ha’u husu ho laran tomak ba ita-boot nia kooperasaun no kompromisu hamutuk iha tinan sira tuirmai”, nia dehan.
Iha fatin hanesan, Ministra Edukasaun, Dulce Maria, hateten apresia tebes ba Governu Korea lihuhusi KOICA ne’ebé kontinua fó apoiu ba Ministériu Edukasaun ho Ministériu Administrasaun Estatál ne’ebé serbisu hamutuk hodi responsabliza ba iha implementasaun Merenda Eskolár.
“Ho apoiu ida-ne’e ita sei implementa ba eskola hamutuk 35 no sei sosa foos, no formasaun ba merendeira sira hodi sosa bikan, kanuru no ajuda ita harii dapur, tanba daudaun eskola iha fatin barak mak seidauk iha dapur”, nia dehan.
Governante ne’e hatutan, orsamentu Governu nian iha maibé ho apoiu tan doadór sira ne’e programa bele la’o di’ak.
Iha fatin hanesan Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz, agradese Governu Korea tanba bele apoia MAPPF hodi implementa projetu ne’e.
“Ita sei implementa iha Manatutu ho Baukau, iha Baukau sei implementa iha suku Kaibada tanba iha ne’ebá programa reflorestasaun no iha Manatutu sei estabelese sentru viveiru permanente ida atu prodús ai-oan no sei estabelese mós sentru formasaun floresta nian ida”, Marcos hateten.
Aleide ne’e sei iha mós implementasaun programa reflorestasaun iha Obratu no mós iha Mahabat.
Nune’e husi programa reflorestasaun ne’e ba munisípiu rua referidu kobre área hamutuk 250 ektare.
“Korea la’ós foin ajuda ita maibé uluk mós ajuda ona ita liuhusi programa AFOKU entaun ita iha ona modelu implementasaun programa ba reflorestasaun ninian”, nia konklui.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editor: Rafael Ximenes de A. Belo




