Top

Suku Ritabou fó sansaun ba membru ne’ebé la partisipa iha komemorasaun 20 Maiu

Membru konsellu suku Ritabou, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaru, kumpre sansaun ba povu tanba la partisipa iha komemorasaun Loron Restaurasaun Independénsia 20 Maiu ba da-24. Foto Tatoli/ Sergio da Cruz.

BOBONARU, 19 Juñu 1026 (TATOLI)-Konsellu Suku Ritabou, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaru, implementa sansaun ba membru balun ne’ebé la partisipa iha komemorasaun Loron Restaurasaun Independénsia Timor-Leste, 20 Maiu ba da-24, ne’ebé realiza iha kampu futeból Maliana.

Sansaun ne’ebé fó inklui entrega karau ida, tua, foos, sigarru, bua-malus no sasán seluk atu responde ba konsumu ba povu no lia-na’in sira.

Xefe Suku Ritabou, Maximiano dos Santos Araújo, dehan katak sansaun ne’e bazeia ba regra no regulamentu suku Ritabou nian ne’ebé estabelese husi bei-ala sira, atu garante ema hotu respeita obrigasaun sosiál no kultura sira iha future.

Notísia relevante: Restaurasaun Independénsia la’ós de’it kona-ba luta, maibé mós prezervasaun identidade – Pe. Pedro Canísio

“Atividade ne’ebé ohin ita realiza ein relasaun ho restaurasaun independénsia ne’ebé iha momentu ne’ebá husi membru konsellu suku balun ne’ebé la hola parte ba iha komemorasaun independensia 20 Maiu. Ho ida-ne’e ita-nia povu ezije, no xefe aldeia, delegadu sira bolu ami ba hasa’e bandeira, más sira bá fali to’os. Ida-ne’e mak sira kondena”, Maximiano hateten iha serimónia ne’ebé realiza iha sede suku Ritabou, sesta-feira ne’e.

Nia subliña katak objetivu husi sansaun ida-ne’e la’ós atu kastigu ema, maibé hanesan meiu edukativu atu enkoraja komunidade iha loron importante sira hanesan 20 Maiu no 28 Novembru.

“Espera katak ba oin ema sei partisipa barak liután. Dalaruma atu lori bandeira suku ba ne’e, konsellu suku mesak bá de’it, hasa’e de’it bandeira uma oin mós susar la halimar, kompara ho kopa mundiál ema halo iha nasaun seluk, iha Timór mak hasa’e ema nia bandeira iha uma leten rebo-rebo”, nia lamenta.

Reprezentante Administradór Postu Administrativu Maliana, João do Carmo de Fátima, apresia insiativa ne’e no konsidera hanesan ezemplu ida di’ak ba suku sira seluk atu banati tuir.

“Dala barak ita haree katak la’os de’it ita-nia inan-aman sira, maibé funsionariu barak mós la partisipa iha loron importante sira. Tanba ne’e, suku Ritabou sai hanesan espellu no matadalan ba suku hotu iha postu administrativu Maliana bele banati tuir, ita presiza konsidera no respeita”, nia hateten.

Iha parte seluk, Reprezenta Prezidente Konsellu Munisipál Kombatentes Libertasaun Nasionál Munisípiu Bobonaru, Júlio Verdial ‘Lian ba oin’, husu ba populasaun no lideransa suku sira iha Bobonaru atu valoriza loron 20 Maiu no loron nasionál seluk tanba sira iha valór istóriku boot husi jerasaun ba jerasaun.

“Ukun-an ne’e ema la fó de’it iha bandeza mai ita, ema barak mate, kanek tanba hakarak idenpendénsia. Ita presiza partisipa para relembra luta tempu naruk ne’e, nune’e bele konta nafatin istoria jerasaun ba jerasaun”, nia dehan.

Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaru ba Asuntu Sosiál no Organizasaun Komunitária, Júlio Carvalho Caerro, apresia ho memberu konsellu suku ne’ebé responsabliza ona sira-nia aktu no fiar ho katak ho medida ne’e ba futuru partisipasaun povu iha selebrasaun loron importante sira sei másimu liután.

“Loron boot ne’e barak, más importante ne’e iha rua, 20 Maiu no 28 Novembru. Favór ida inan-aman, liuliu joven sira partisipa netik ba, tanba ezijénsia imi husu ne’e agora la’o daudaun, entaun fó loron ida ba ita-nia loron importante sira, ho idaidak nia konsxiénsia, la presiza ema bolu ita”, nia dehan.

Atividade ne’e partisipa husi autoridade defeza no seguransa no komunidade husi aldeia 12 no enserra ho dahur no tebetebe.

Suku Ritabou iha área luan 95,26 km2 ho nia totál populasaun 7.600-resin.

Notísia relevante: DNPKK sei fasilita diálogu kona-bá kazu Ritabou

Jornalista: Sergio da Cruz

Editora: Maria Auxiliadora

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!