Top

Bougainville sei proklama independénsia iha 2030

Primeiru-Ministru Hon. James Marape deskreve ona Enkontru Órgaun Supervizaun Konjunta (JSB) ohin nian ho Prezidente Governu Autónomu Bougainville (ABG) Hon. Ishmael Toroama hanesan marku istóriku ida iha viajen harii nasaun Papua Nova Guiné nian, ne'ebé marka konkluzaun susesu hosi Prosesu Konsulta Konstitusionál kona-ba Rezultadu sira Referendu Bougainville 2019 nian. Imajen foti husi Midia Gabinete Primeiru Ministru Papua Nova-Guiné.

DILI, 07 Agostu 2026 (TATOLI) – Bougainville nu’udar territóriu ida iha rejiaun Pasífiku ne’ebé oras ne’e prepara atu sai nasaun foun. Territóriu ne’e agora daudaun halo parte iha Papua Nova Guiné, tuir planu sei proklama nia independénsia iha tinan 2030 hafoin luta dezde 1960 liubá.Planu ida-ne’e hetan konfirmasaun hosi Prezidente Bougainville Ishmael Toroama liuhosi roteiru tranzisaun dame pós-referendu nian, rejiaun ne’e Lokaliza iha leste Papua Nova Guiné, rejiaun autónomu ne’e sei sai hanesan viziñu foun ho Timor-Leste iha rejiaun Pasífiku.

Mapa Bougainville

Tuir Prezidente Bougainville, Ishmael Toroama, governu autónomu nia pozisaun finál mak Bougainville tenke halo tranzisaun ba auto-governu iha tinan 2027, tuir fali ho independénsia iha tinan 2030.

“Bazeia iha Akordu Dame Bougainville nian, Parte XIV hosi Konstituisaun Papua Nova Guiné nian, kompromisu no akordu solene sira ne’ebé orienta ona ami-nia perkursu no mantén dame to’o ohin loron,” nia afirma

Etapa sira ne’ebé lori Bougainville ba Independénsia

Bazeia ba proposta ofisiál hosi Governu Autónomu Bougainville nian, prosesu sesesaun hala’o daudaun tuir faze liuhosi faze prinsipál tolu;

  1. Hametin instituisaun internu sira hodi prepara ba auto-governu.
  2. Auto-Governu (1 Setembru 2027): Bougainville ofisialmente hakotu nia estatutu autónomu atuál no tranzisaun ba faze ida auto-governu nian ho devolusaun autoridade tomak tuir Konstituisaun Papua Nova Guiné nian.
  3. Deklarasaun Independénsia iha 2030: Anúnsiu kona-ba soberania tomak nu’udar nasaun independente ne’ebé ketak hosi Papua Nova Guiné.

Nota imprensa ne’ebé Ajénsia TATOLI asesa husi Primeiru-Ministru Papua Nova Guiné Hon. James Marape, deskreve ona Enkontru Órgaun Supervizaun Konjunta (JSB) ho Prezidente Governu Autónomu Bougainville (ABG) Hon. Ishmael Toroama hanesan marku istóriku ida iha viajen harii nasaun Papua Nova Guiné nian, ne’ebé marka konkluzaun susesu hosi Prosesu Konsulta Konstitusionál kona-ba Rezultadu sira Referendu Bougainville 2019 nian.

Enkontru, ne’ebé hala’o ohin iha Melanesian Haus, fó apoiu ba Relatóriu Konsulta Konjunta (JCR) no Kuadru Melanesianu, hodi loke dalan ba Rezultadu Referendu nian ne’ebé sei aprezenta formalmente iha Parlamentu Nasionál iha Kinta-feira, 27 Agostu 2026, ba Deputadu sira atu delibera no halo desizaun tuir Konstituisaun.

Primeiru-Ministru Marape no Prezidente Toroama asina hamutuk Rezolusaun sira hosi Enkontru JSB nian, ne’ebé asiste hosi Ministru ba Asuntu Bougainville Hon. Manasseh Makiba no Vise Prezidente ABG no Prokuradór-Jerál Hon. Ezekiel Masatt.

Viajen Konstitusionál ida dezde Akordu Dame nian

Primeiru-Ministru Marape hatete katak eventu sira ohin nian reprezenta kulminasaun hosi Prosesu Konstitusionál naruk ida ne’ebé hahú ho asinatura hosi Akordu Pás Bougainville nian iha tinan 2001, hafoin konflitu besik dékada ida. Akordu Dame nian, ne’ebé tuirmai hametin iha Parte XIV hosi Konstituisaun Papua Nova Guiné nian, prevee Referendu ida ne’ebé adia kona-ba futuru polítiku Bougainville nian, tuir fali ho Konsulta sira entre Governu Nasionál no Governu Autónomu Bougainville nian molok asuntu ne’e ikusmai sei konsidera hosi Parlamentu Nasionál.

Referendu Bougainville nian hala’o ho dame iha 2019, iha ne’ebé maizumenus pursentu 97.7 hosi votante sira ne’ebé partisipa hili ‘Independénsia’.

“Ohin ita konklui ona JSB istóriku ida — Enkontru Órgaun Supervizaun Konjunta ikus nian molok Parlamentu Nasionál foti pose ba Rezultadu Referendu nian. Ida-ne’e prosesu ida ne’ebé hahu ho Akordu ba Paz Bougainville iha tinan 2001. Ne’e sai parte husi ita-nia Konstituisaun. Konstituisaun ezije atu halo Referendu, Konsultasaun sira hala’o, no Parlamentu Nasional mak halo Desizaun final,” Primeiru Ministru hateten iha Kinta, 06 Agostu.

Parlamentu tenke hetan Permisaun atu ezerse nia responsabilidade konstitusionál

Primeiru-Ministru Marape hatete katak Governu kumpre ho fidelidade obrigasaun Konstitusionál hotu-hotu ne’ebé ezije tuir Akordu Dame no Konstituisaun.

“Governu Nasionál no Parlamentu Nasionál hanesan Instituisaun rua ne’ebé keta-ketak, Governu kompleta ona nia responsabilidade Konstitusionál. Agora ne’e Parlamentu tenke kaer nia responsabilidade Konstitusionál. Deputadu ida-idak sei iha oportunidade atu ko’alia. Deputadu ida-idak depois sei hamriik no fó nia Votu tuir konsiénsia, ne’ebé orienta husi Konstituisaun no ita-nia nasaun nia interese.”

Primeiru-Ministru Marape husu ba Papua-Nova Guiné no Bogainville-oan sira hotu atu respeita prosesu Parlamentár.

“Ha’u enkoraja ema hotu atu kontinua ko’alia ho dame ida ne’e relasaun ne’ebé susar, maibé ne’e relasaun família nian, diálogu tenke la’o nafatin.”

Desizaun Parlamentu nian la’ós viajen nia rohan

Primeiru-Ministru Marape subliña katak desizaun saida de’it mak Parlamentu foti, ida-ne’e sei la marka fin hosi Relasaun sira entre Papua Nova Guiné no Bougainville.

“Desizaun saida de’it maka Parlamentu halo, istória entre Papua Nova Guiné no Bougainville sei la’o nafatin. Ida-ne’e la’ós dalan nia rohan. Ida-ne’e simplesmente etapa importante seluk hosi viajen ida ne’ebé ita hala’o hamutuk durante tinan ruanulu resin-lima.”

Hametin Bougainville nia podér fiskál sira

Aleinde prosesu Referendu, JSB ohin nian mós konkorda kona-ba pasu prátiku sira seluk atu hametin Bougainville nia Autonomia liuhosi Responsabilidade Fiskál ne’ebé boot liu.

Enkontru ne’e rezolve atu avansa serbisu ba transferénsia pursentu 100 hosi Reseita ne’ebé maka hamosu iha Bougainville nia laran hosi Peska, Minarai, Floresta, Rai no Impostu relevante sira seluk to’o 31 Dezembru 2026, enkuantu aselera mós transferénsia hosi Poder Konstitusionál sira ne’ebé pendente ba Governu Autónomu Bougainville.

Primeiru-Ministru Marape hatete katak medida sira-ne’e hatudu Governu Nasionál nia kompromisu jenuínu atu implementa tomak Akordu Dame Bougainville nian.

Loron Nasionál Orasaun no Arrependimentu nian

Primeiru-Ministru Marape nota signifikadu katak Parlamentu sei konsidera Rezultadu Referendu nian iha 27 Agostu 2026, tuir kedas Loron Nasionál Orasaun no Arrependimentu Papua Nova Guiné nian iha 26 Agostu.

Nia husu ba Igreja, sarani no sidadaun sira hotu iha Papua Nova Guiné no Bougainville tomak atu reza ba matenek, unidade, rekonsiliasaun no dame bainhira Nasaun hakbesik ba momentu istóriku Konstitusionál ida-ne’e.

“Nu’udar sarani, ita tenke hanoin ita-nia Nai Jezús Kristu nia liafuan: ‘Ksolok ba sira ne’ebé halo dame, tanba sira sei hanaran Maromak nia oan sira.’ (Mateus 5:9).”

Kapítulu Istóriku ida iha Demokrasia Papua Nova Guiné nian

Primeiru-Ministru Marape hatete Papua Nova Guiné hatudu ona ba mundu katak maske Kestaun Nasionál sira ne’ebé susar liu bele rezolve ho dame liuhosi Demokrasia Konstitusionál duké konflitu.

Nia hatete katak implementasaun susesu hosi Akordu Dame nian iha tinan 25 ikus ne’e sai hanesan realizasaun ida ne’ebé boot liu iha istória nasaun nian.

“Durante tinan ruanulu-resin-lima ita fó onra ba Akordu Pás Bougainville liuhosi diálogu, pasiénsia no prosesu Konstitusionál. Saida de’it mak rezultadu, husik istória rejista katak Papua Nova Guiné no Bougainville hili dame duké konflitu, diálogu duké violénsia, no Demokrasia Konstitusionál duké divizaun.”

TATOLI

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!