DILI, 29 Juñu 2026 (TATOLI) – Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (BAD) aprova finansiamentu adisionál millaun $4,95 ba Projetu Coffee and Agroforestry Livelihood Improvement Project (CALIP) iha Timor-Leste.
Xefe Operasaun País BAD no Ofisiál Enkarregadu ba Misaun Rezidente Timor-Leste, Michael Walsh, hateten objetivu prinsipál husi projetu ne’e mak atu hadi’a kondisaun moris no seguransa ai-han ba kafeultór sira iha Timor-Leste, liuhusi reabilitasaun no melloramentu ba plantasaun kafé no agrofloresta, ka ajuda agrikultór ki’ik sira adota prátika agrofloresta sustentavel.
Totál finansiamentu millaun $4,95 ne’e kompostu subsídiu millaun $4 husi Fundu Dezenvolvimentu Aziátiku no subsídiu ida ho rihun $950 husi Fundu Klima Verde nian iha ámbitu Fundu Investimentu Programa Parseria Reziliénsia Komunitária nian. Projetu ne’e sei habelar apoiu entre uma-kain agrikultór rihun 2 to’o 4 iha munisípiu Aileu, Ainaru, Bobonaru, Ermera, Likisá no Manufahi.
“Kafé nu’udar pilár importante ida hodi sustenta komunidade rurál sira-nia moris iha Timor-Leste. Finansiamentu adisionál ne’e sei ajuda agrikultór sira adota prátika reziliente, hadi’a kualidade no produtividade kafé, no kria oportunidade subsisténsia ba feto, mane, no foinsa’e sira”, Michael Walsh hateten iha nota imprensa ne’ebé Tatoli asesu ohin.
Tuir nia, kafé mak Timor-Leste nia merkadoria esportasaun naun-petrolíferu ne’ebé boot liu no fonte rendimentu prinsipál ba komunidade rurál sira. Maibé, produtividade sei menus tebes, enkuantu temperatura ne’ebé sa’e kauza mudansa padraun udan nian, no aumentu surtu peste no moras ne’ebé aumenta sira fó impaktu ba produsaun kafé no ameasa meiu subsisténsia sira.
Aleinde ne’e, finansiamentu ne’e mós sei hasa’e formasaun ba agrikultór sira no hatudu sistema agrofloresta reziliente sira ne’ebé adota iha projetu ne’ebé la’o hela, no hametin adaptasaun ba eventu sira tempu estremu nian hodi asegura impaktu dezenvolvimentu ne’ebé boot liu.
Michael Walsh subliña katak husi orsamentu ne’e mós sei kontinua hametin kualidade no marketing kafé enkuantu ajuda Governu hadi’a planeamentu no koordenasaun. Finansiamentu ne’e mós sei habelar apoiu subsisténsia ba feto no foinsa’e sira iha komunidade sira ne’ebé prodús kafé.
Projetu ne’e lidera husi Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) iha koordenasaun ho Sekretáriu Estadu Igualdade no Asosiasaun Kafé Timór. Parseria sira ne’e sei ajuda hasa’e feto sira-nia partisipasaun ekonómika no hasa’e kadeia valór kafé nian.
BAD komprometidu atu fó apoia ba Timor-Leste nia esforsu sira hodi harii setór agrikultura ida ne’ebé produtivu liu, reziliente, no inkluzivu enkuantu hametin seguransa ai-han no meiu subsisténsia rurál.
BAD mós fornese subsídiu sira ba nasaun sira ne’ebé ki’ak liu no vulneravel liu iha Ázia no Pasífiku. Durante 2021-2024, fundu ne’e ajuda ema hamutuk rihun 384 mak sai husi ki’ak no hamosu empregu rihun 500-resin.
BAD hanesan Banku Dezenvolvimentu multilaterál ida ne’ebé tulun kreximentu sustentavel, inkluzivu, no reziliente iha Ázia no Pasífiku tomak.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





