DILI, 05 Juñu 2026 (TATOLI)—Xefe Departamentu Promosaun no Protesaun Joven no Labarik, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Joana da Cunha Gomes, hateten kona-ba violénsia hasoru labarik no protesaun labarik, ne’e labele taka ibun atu ko’alia bainhira buat ruma akontese.
Nia informa ba inan-aman no komunidade atu relata kazu violénsia hasoru labarik sira, tanba vítima hotu-hotu iha direitu atu asesu ba mekanizmu protesaun no asisténsia ne’ebé garante husi lei.
“Labele taka ibun ka ta’uk atu ko’alia. Bainhira relata kazu sira ne’e, labarik bele hetan protesaun no atendimentu ne’ebé apropriadu. Tanba ita iha implementasaun Lei Protesaun ba Labarik no Joven iha Perigu no implementasaun SOP (Standard Operating Procedure) Jestaun Kazu Protesaun ba Labarik, inklui dadus no antesedente sira,” nia dehan ba TATOLI iha nia kna’ar fatin, Bemori, Dili, foin lalais ne’e.
Xefe Departamentu ne’e reafirma katak labarik hotu-hotu ne’ebé sai vítima ba violénsia ka abandonadu iha direitu atu hetan protesaun no promosaun tuir Lei Nú. 6/2023 kona-ba Protesaun Labarik no Joven iha Perigu.
Nia dehan promosaun labarik la limita de’it ba protesaun husi violénsia, maibé inklui asesu ba edukasaun, saúde, dokumentasaun sivíl no oportunidade atu dezenvolve nia talentu no kapasidade.
Atendimentu ba vítima sira envolve koordenasaun entre MSSI, Ministériu Edukasaun, Ministériu Saúde, Ministériu Justisa, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no parseiru relevante sira seluk, tuir nesesidade kada kazu.
Maibé, Governu iha responsabilidade kona-ba implementasaun Lei Protesaun ba labarik no Joven iha Perigu tuir “Lei Nu.6/2023, 01 Marsu, ho objetu atu promove direitu no protesaun ba labarik no joven sira-ne’ebé iha perigu, liuhosi dalan garante sira-nia moris-di’ak no dezenvolvimentu integrál. Lei ida-ne’e vale ba labarik hotu-hotu iha Timor-Leste ne’ebé sai vítima ba kualker violénsia.
Nia esplika, aplikasaun lei ba labarik tinan 17 katak bainhira labarik ida sai vítima ba iha kualker violénsia ida labarik nia idade menus husi 17 sei hetan atendimentu no akompaña husi ofisiál protesaun ba labarik hodi promove direitu no protesaun ba labarik no joven sira-ne’ebé iha perigu, liuhosi dalan garante sira nia moris-di’ak no dezenvolvimentu integrál.
Hosi tinan 17 to’o 21, joven sira-ne’e rekere atu kontinua intervensaun, katak bainhira labarik vítima ida rekere nia pedidu ba iha ofisiál protesaun ba labarik hodi kontinua akompaña ba iha prosesu legál, edukasaun formál no naun formál nia ofisiál protesaun ba labarik halo pedidu bá iha Ministériu Públiku (MP) hodi kontinua akompaña prosesu ka nesesidade labarik vítima nia to’o labarik halo tinan 21. Maibé, antes labarik halo idade 17 karta tenke dirije bá iha MP antes labarik halo tinan 17 no sei kontinua akompaña bainhira ofisiál protesaun ba labarik hetan notifikasaun husi Tribunal.
Hosi tinan 23, bainhira prosesu edukasaun ka formasaun profesionál sei la’o hela tuir artigu 3, katak bainhira labarik vítima ida rekere nia pedidu bá iha ofisial protesaun ba labarik hodi kontinua akompaña bá iha prosesu legál. Edukasaun formál no naun formál nia ofisiál protesaun ba labarik halo pedidu ba iha MP hodi kontinua akompaña prosesu ka nesesidade labarik vítima nian to’o labarik halo tinan 21, maibé antes labarik halo idade 23 karta tenke dirije bá iha MP antes labarik halo tinan 21 no sei kontinua akompaña bainhira ofisiál protesaun ba labarik hetan notifikasaun husi Tribunál.
Ida-ne’e iha tanba atu promove direitu no protesaun ba labarik no joven sira-ne’ebé iha perigu, liuhosi dalan garante sira-nia moris-di’ak no dezenvolvimentu integrál.
Hosi sira-ne’e, labarik ka joven kosidera iha perigu bainhira sira:
- Abandona (inan aman ne’ebé mak laiha ona no kontinua ba hela ho ema seluk, inan aman laiha atensaun).
- Vítima, direita no indireta, abuzu fíziku ka psikolójiku, abuzu sexuál, pornografia infantil, violénsia doméstika ka krime sira seluk.
- Neglijénsia (nutrisaun, saúde, edukasaun, ijiene, supervizaun ka kuidadu la adekuadu ba sira-nia tinan no situasaun pesoál).
- Servisu forsadu ka servisu esesivu.
- Sujeita ba hahalok ne’ebé sériu hodi estraga sira-nia seguransa, ekilíbriu emosionál, moris di’ak ka dezenvolvimentu.
- Hatudu hahalok ka envolve iha atividade ka konsumu ne’ebé afeta sériu sira-nia saúde, seguransa, formasaun, edukasaun ka dezenvolvimentu sein rezolusaun adekuadu husi inan-aman no situasaun seluk ne’ebé fó risku ba sira-nia moris, integridade fízika, psikolójika, seguransa, saúde, formasaun, edukasaun ka dezenvolvimentu.
Nune’e, durante fulan-Janeiru to’o Maiu 2026, MSSI kontinua rejistu tipu kazu hamutuk lima (5) ho ema hamutuk 188, feto 123 no mane 65. Kazu abandona iha ema 43, feto 27 no mane 16, kazu ne’e akontese iha família no komunidade. Kazu abuzu sexuál ema hamutuk 39 mesak mane, akontese família, komunidade, eskola, iha dalan no iha edifísiu. Kazu neglijénsia ema hamutuk 48, feto 30 no mane 18, kazu ne’e akontese iha família no komunidade. Kazu abuzu emosionál/Phisicologia hamutuk 36, feto 17 no mane 19, kazu ne’e akontese iha família, komunidade, mídia sosiál. No kazu abuzu fíziku hamutuk 22, feto 10 no mane 12, kazu ne’e akontese iha família, komunidade, eskola no iha fatin públiku.
“Husi tipu risku sira-ne’e sei la’o ho prosesu konsentimentu (ba inan-aman ka guarda defaktu inklui kuidadór sira) no naun opozisaun (konkordánsia husi labarik atu servisu hamutuk),” Joana dehan.
Nia esplika kona-ba konsentimentu, katak aplika ba medida promosaun no protesaun no depende ba konsentimentu espresu hosi inan-aman, reprezentante legál ka ema ne’ebé iha guarda defaktu. Aleinde ne’e, kona-ba laiha naun opozisaun, katak intervensaun hosi rede, entidade sira ho kompetensia ba labarik no joventude no servisu protesaun labarik no joven depende ba laiha opozisaun hosi labarik ka joven.
“Signifika husi liafuan rua ne’e konsetimentu no naun opozisaun katak bainhira ofisiál protesaun ba labarik halo asesmentu ba iha família no labarik presiza hetan konsentimentu no naun opozisaun husi família no labarik ne’e rasik hodibele servisu hamutuk ho objetivu promove direitu no protesaun ba labarik no joven sira-ne’ebé iha perigu, liuhosi dalan garante sira-nia moris-di’ak no dezenvolvimentu integrál,” nia esplika.
Nia akresenta tan kuandu família ka labarik la fó konsentimentu no naun opozisaun iha responsabilidade hodi refere karta urjente ba iha Ministériu Públiku hodi foti medida urjente ba iha situasaun referida hodi garante protesaun ba labarik nian.
Hosi ne’e, destaka medida hitu (7) ba promosaun labarik vítima iha risku no perigu hanesan apoiu ho inan-aman, reprezentante legál ka ema ne’ebé iha guarda defaktu tuir artigu 24, apoiu ho família tuir artigu 25, apoiu ho ema idonea tuir artigu 26, apoiu ba autonomia moris nian tuir artigu 27, akollimentu familiár tuir artigu 29-30, akollimentu iha instituisaun tuir artigu 31 no konfiansa ba ema selesionada, família akollimentu ka instituisaun ho objetivu ba adosaun tuir artigu 32.
Iha parte seluk, Maria Imaculada hosi Munisípiu Baukau, konsidera iha Timor-Leste violénsia hasoru labarik nu’udár hahalok ne’ebé sala no kontra direitu. Sira hakarak protesaun ne’ebé forte liu, inklui implementasaun lei no ambiente seguru hodi prevene impaktu hanesan trauma no problema saúde.
“Pontu importante mak protesaun labarik, provensaun no respeitu no implementasaun lei. Ha’u hanoin labarik sira presiza iha edukasaun tanba xave mak ida-ne’e, hodi hapara violénsia fiziku, sexuál, no implementasaun Lei,” nia dehan.
Nune’e, Maria solisita autoridade kompetente atu aselera lei ne’ebé mak pendente hodibele halo prevensaun no protesaun ba labarik sira.
Entretantu, Aprília da Silva Soares, nu’udár estudante Ensinu Báziku Filiál Darasula, Suku Gariuai, Baukau, dehan nia parte presiza iha protesaun liuhosi edukasaun ne’ebé mak manorin sira fó iha eskola loron-loron nian, tanba liuhosi edukasaun ema bele hatene oinsá idaidak bele proteje an hosi violénsia oioin.
“Bainhira fila hosi eskola, iha família, liliu inan-aman ne’ebé mak devér morál hodi proteje nia oan sira hosi tentasaun oioin. Maibé, importante mak iha lei atubele asegura labarik hotu nia direitu ba moris, direitu ba aprende, direitu liberdade no espresa saida mak nia sente,” nia katak.
Tuir dadus husi UNICEF Timor-Leste no análize, katak violénsia hasoru labarik kontinua sai preokupasaun boot iha Timor-Leste, afeta labarik sira liuhosi abuzu fíziku, emosionál no sexuál, ne’ebé mak akontese iha iha eskola sira. Dadus hatudu katak labarik mane 75% no labarik feto 65% hetan esperiénsia violénsia fízika (bazu, basa, tebe) husi manorin-na’in sira iha eskola.
Maibé, tuir dadus globál UNICEF hatudu katak besik labarik biliaun ida iha mundu tomak hetan violénsia sira, ne’ebé dalabarak subar no la konsege relata.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade




