PNUD no g7+ promove diálogu kona-ba juventude, pás no koezaun sosiál iha Timor-Leste

DILI, 29 Jullu 2026 (TATOLI)-Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD) iha Timor-Leste no Sekretariadu g7+, iha kooperasaun ho Ministériu Interiór (MI) realiza diálogu nivel altu kona-ba juventude, pás no koezaun sosiál iha Timor-Leste.
Atividade ne’e foka kona-ba aprosimasaun sentru foinsa’e sira-nian ba koezaun sosiál, hari’i dame no prevensaun.
Diálogu ne’e hala’o iha Universidade Katólika Timorense (UCT, sigla portugés) São João Paulo II, Dili, ne’ebé halibur membru Governu, líder juventude, organizasaun sosiedade sivíl, reprezentante komunidade, estudante universitáriu, parseiru dezenvolvimentu no korpu diplomátiku sira hodi avansa ba solusaun níiel nasionál, husi lidera lokalmente ba pás neʼebé dura.
Diálogu ne’e ho objetivu mak atu halo diskusaun kona-ba oinsá Timor-Leste bele hametin koezaun sosiál no hamenus konflitu iha nivel komunidade liuhusi solusaun sira ne’ebé sentralizadu ba foinsa’e sira; Identifika pontu entrada prátiku sira ba asaun koordenada, liuliu iha Planu Asaun Juventude, Inisiativa Edukasaun Sívika MI nian no prioridade polísia komunitária; no hanoin kle’an kona-ba país nia viajen harii dame no fahe lisaun ho nasaun membru g7+ sira seluk no kontestu frájil sira, hodi apoia aprendizajen iha parte súl.
Diálogu ne’e sai nu’udar eventu dahuluk husi eventu polítiku nivel altu rua ne’ebé organiza iha faze daruak Projetu Koezaun Sosiál PNUD nian no sei hala’o iha ámbitu trajetória Timor-Leste nian, ne’ebé rekoñese internasionalmente nu’udar istória susesu pós-konflitu nian.
Ho maizumenus 65% husi nia populasaun ho idade menus husi tinan 30, Timor-Leste hamriik iha momentu importante ida; investe iha foinsa’e sira la’ós de’it prioridade dezenvolvimentu ida-ne’e hanesan pré rekizitu ida hodi sustenta manán dame nian iha dékada rua ikus ne’e.
Reprezentante Rezidente PNUD iha Timor-Leste, Katyna Argueta, hateten Timor-Leste nia viajen hanesan ezemplu ida ne’ebé notavel liu iha mundu. “Kona-ba oinsá sosiedade ida bele sai husi konflitu no harii dame ne’ebé dura liuhusi apropriasaun nasionál, diálogu inkluzivu, no reziliénsia komunitária”, nia hateten.
Hodi dehan Projetu Koezaun Sosiál iha abut kle’an iha tradisaun, nia la lori solusaun sira husi li’ur, maibé serbisu hamutuk ho komunidade, joven no instituisaun sira hodi hametin saida maka eziste ona. No hodi garante katak dame la’ós de’it konsolida, maibé hatutan ba jerasaun tuirmai.
“Maski iha progresu signifikativu iha konstrusaun Estadu no konsolidasaun pás dezde independénsia, dezafiu sira iha nivel komunidade kontinua nafatin iha Timor-Leste, inklui disputa lokalizadu, limitasaun konfiansa institusionál no eskluzaun sosiál ba foinsa’e sira husi komunidade marjinalizadu sira”, dehan.
Tuir nia, dinámika sira-ne’e, maski dalabarak la’ós violentu, bele halakon konfiansa públika nian no kria kondisaun sira ba instabilidade. Foinsa’e sira, espresa ona katak sira-nia lian ladún rona ho adekuadu, katak dalaruma sira hetan kulpa ka instrumentaliza ba interese polítiku sira.
Nia hateten, diálogu ne’e fornese plataforma ida atu halo ponte ba lakuna hirak-ne’e, hodi hasa’e esperiénsia no solusaun komunidade nian hamutuk ho polítika no prioridade instituisaun nasionál sira-nian no promove koordenasaun ne’ebé presiza hodi transforma koñesimentu lokál ba mudansa sistemátika.
Sekretáriu-Jerál g7+, Helder da Costa, reforsa katak hanesan membru fundadór g7+ nian, Timor-Leste transforma ona ninia viajen harii dame rasik ba lisaun sira ne’ebé iha valór ne’ebé kontinua atu inspira nasaun sira ne’ebé afetada husi frajilidade no konflitu, nomós komunidade internasionál neʼebé luan liu.
Hodi subliña katak diálogu ida-ne’e fornese oportunidade importante ida atu liga komunidade nia lian sira ho kolaborasaun polítika nasionál. “No reafirma ami-nia kompromisu sira ne’ebé fahe ona ba solusaun sira ne’ebé moris iha rai-laran, ho apropriasaun nasionál, no lideradu lokalmente, husi koloka joven sira iha sentru ba esforsu harii dame no koezaun sosiál, ita bele hametin reziliénsia, prevene konflitu”, afirma.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora

