Top

Governu hamutuk ho Komandu F-FDTL hatún Ró Militár JACO halo operasaun iha tasi

Ró Militár ho tipu Shanghai klase II 62 (Naviu Patrulla) NRDTL JACO tun tasi-laran iha parte Behau, Postu Administrativu Lakló, Munisípiu Manatutu, Sesta (07/08/2026). Imajen/Natalino Costa

DILI, 07 Agostu 2026 (TATOLI)–Governu liuhusi Ministru Defeza, Kontra Almirante Donaciano do Rosário da Costa Gomes ‘Pedro Klamar Fuik’ hamutuk ho Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMGFA), Tenente Jenerál Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’ no Komandante Komponente Naval, Higinio das Neves, hamutuk entidade relevante sira, Sesta ne’e, hatún Ró Militár Jaco iha tasi-laran.

Atividade ne’ebé hala’o iha tasi-laran parte Behau, Postu Administrativu Lakló, Munisípiu Manatutu ne’e, hafoin empreza xineza konklui nia manutensaun ró durante tinan-ida nia laran, hodi fasilita Kompenente Navál halo operasaun filafali iha tasi, nune’e bele prevene atividade ilísitu transnasionál hanesan peska ilegál.

Empreza xineza halo manutensaun Ró Militár ho tipu Shanghai klase II 62 (Naviu Patrulla) NRDTL JACO hahú iha tinan 2025, nune’e konklui ona nia manutensaun no entrega ona ba Governu. Ró ne’e bele akumula ema 100-resin no tula sasán tonelada 100.

Tenente Jenerál Domingos Raul Falur Rate Laek, hateten, momentu ne’e reafirma katak Timor-Leste kontinua pasu ba pasu atu harii nia kapasidade atu monitoriza, proteje, no serve nia domíniu marrítimu ne’ebé luan tebes. Nune’e, nia hato’o apresiasaun ba Ministru Defeza nia esforsu atu kompleta manutensaun.

“Hatun hikas ró ida-ne’e bá tasi signifika fó fila ba Estadu kapasidade ne’ebé labele falta, kapasidade atu marka prezensa iha soberania ne’ebé ezerse loroloron ho silénsiu, iha ita-nia águas territoriais,” Tenente Jenerál Falur hateten durante serimónia iha Behau.

Nia dehan, peska ilegál la relata no la regulamenta, tráfiku no komérsiu ilísitu, no ameasa ba integridade rekursu tasi nian ezije prezensa navál ida-neʼebé kredível, permanente no kapas.

Prezensa ida-ne’e mak sustenta ekonomia azúl, ho objetivu nasionál ida-ne’ebé Governu buka atu promove ho determinasaun, enkuantu simultaneamente proteje biodiversidade tasi estraordináriu ne’ebé entrega ona mai Timor nu’udar eransa no  responsabilidade ba jerasaun sira iha futuru.

“Ho nune’e, permite ha’u atu halo apelu estratéjiku ida, ita tenke evita paralelizmu no dispersaun investimentu sira iha rekursu defeza no seguransa nian. Importante atu konsolida doutrina duplu uzu, bazeia ba prinsípiu komplementariedade, subsidiaridade, no rasionalizasaun rekursu sira, atu nune’e rekursu Estadu ida-idak ho koerénsia no efisiénsia hatán ba objetivu jerál sira hodi proteje soberania nasionál,” nia akresenta.

Notísia relevante : MD prevee millaun $5 ba manutensaun ró militár Jaco no Betano

Tenente Jenerál Falur hatutan: NRDTL JACO to’o ohin loron funsiona totalmente. Lakleur tan, ita mós sei iha NRDTL BETANO. Nune’e, ha’u husu atu Governu garante manutensaun regulár ba unidade sira-ne’e no konsidera akizisaun ró patrullamentu oseánika seluk, OPV ida, ne’ebé esensiál atu kobre ho adekuadu Zona Ekonómika Eskluziva Timor-Leste nian ne’ebé luan tebes. Hodi respeita ba siklu navál operasaun, rezerva, no manutensaun nian maka ita bele garante sustentabilidade duradoura ba ita-nia kapasidade marrítima.”

Biban ne’e, Falur hameno ba operadór navál sira atu tau-matan ba ró hanesan tau-matan ba nasaun nia destinu rasik.

“Ró ida-ne’ebé hetan manutensaun di’ak maka soberania ida-ne’ebé defende ho di’ak. Ba Governu, ha’u solisita ba manutensaun regulár, atu nune’e unidade ida-idak kumpre tomak ninia siklu vida operasionál,” nia fó-hanoin.

Nia espera ró ne’e bele navega ho seguru no tasi Timor-Leste kontinua sai ba nafatin tasi soberania, protesaun, no futuru nian.

Dezenvolve kapasidade marrítima

Iha fatin hanesan, Komandante Komponente Navál, Komodoro Higinio das Neves, hateten, serimónia ne’e iha signifikadu boot ba Komponente Navál F-FDTL no ba setór Defeza Nasionál tomak.

“Liuhusi Governu no Ministériu Defeza nia apoiu forte, ita kontinua preserva no dezenvolve ita-nia kapasidade marrítima sira ne’ebé esensiál ba ita-nia soberania no seguransa nasionál,” nia katak.

Iha tinan 2010, Governu Timor-Leste sosa ró patrulla rua ho tipu Shanghai Class husi Repúblika Populár Xina. Ró rua ne’e naran NRTL JACO no NRTL BETANO. Iha loron 11 Juñu 2010, Governu ofisialmente entrega ró rua ne’e ba Komponente Navál F-FDTL iha Portu Dili.

Objetivu prinsipál husi akizisaun ne’e mak atu reforsa kapasidade Timor-Leste atu kontrola no proteje territóriu marrítima, kombate peska ilegál, prevene kontrabandu, no prevene atividade ilegál sira seluk iha zona marrítima nasionál nia laran.

Komodoro haktuir, iha serimónia entrega, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten katak ró patrulla rua ne’e simboliza Timor-Leste nia determinasaun atu salvaguarda nia soberania no proteje rekursu marrítima nasaun nian.

“Misaun prinsipál ró rua ne’e mak patrulla no proteje Timor-Leste nia bee territoriais no Zona Ekonómika Eskuiziva, prevene peska ilegál, prevene no hamenus atividade kontrabandu, kombate tráfiku umanu, halo monitorizasaun no vijilánsia ba rekursu marrítima nasionál sira. Apoia operasaun buka tuir no salva-vida. Apoia manutensaun ba soberania nasionál no seguransa marrítima,” nia tenik.

Desde tinan 2010, ró patrulla Jaco klase sira halo ona operasaun iha tasi kostál norte no luan tan sira-nia atividade to’o rejiaun marrítima leste no súl. Iha operasaun sira-ne’e laran, ró sira-ne’e ho susesu deteta no hapara atividade peska ilegál barak iha Timor-Leste nia bee laran.

Iha tinan 2015, Governu halo programa manutensaun dahuluk ba ró rua ne’e hafoin tinan-lima halo ona serbisu operasional. Iha tinan sira tuir mai, ró sira-ne’e hasoru difisiénsia téknika oin-oin ne’ebé la konsege rezolve ho adekuadu.

“Rezolve ho adekuadu iha administrasaun sira anteriór. Maibé, ho Maromak nia laran luak no IX Governu Konstitusionál nia kompromisu, iha ona vontade polítika atu restaura no rekupera aset estratéjiku sira-ne’e,” Komodoro Higinio dehan.

Nia hateten, iha momentu agora, bele fó prioridade ba esforsu manutensaun ba NRTL JACO, enkuantu NRTL BETANO sei temporáriamente la operasionál no hein nafatin manutensaun no reparasaun tuir Governu nia planu.

“Timor-Leste nasaun marítima ida. Ita iha responsabilidade estratéjiku atu proteje ita-nia territóriu marrítima, defende interrese nasionál sira, no garante seguransa no estabilidade iha ita-nia domíniu marritima tomak. Ita-nia fronteira marrítima boot liu kompara ho ita-nia territóriu rai, no ita nia rekursu tasi nian nu’udar aset estratéjiku nasionál ne’ebé tenke proteje ho nível responsabilidade a’as liu,” Komodoro hato’o.

Nia nota, ambiente marrítima kontemporánea kontinua aprezenta dezafiu komplesu sira, inklui atividade marrítima ilegál, preokupasaun sira relasiona ho seguransa fronteira marrítima, movimentu transnasionál, no nesesidade atu proteje rekursu marrítima nasionál sira. Realidade sira-ne’e ezije forsa navál ida-ne’ebé disiplina, profisionál, adaptável, no prontu ba operasaun iha tempu hotu.

“Investimentu ba manutensaun navál no dezenvolvimentu kapasidade nian nu’udar investimentu ba seguransa nasionál, prontidaun operasionál, seguransa pesoál, no hametin ba longu prazu kapasidade defeza marrítima Timor-Leste nian,” Komodoro reforsa.

Nia hameno ba membru Komponente Navál hotu, atu hametin katak ró ida-ne’e sei efetivu de’it bainhira uza ho responsabilidade, halo manutensaun ho di’ak, no operasaun ho disiplina no profesionalizmu. Preservasaun no uza aset operasional sira ho loloos nu’udar responsabilidade koletiva ne’ebé parte hotu tenke hametin.

Jornalista     : Natalino Costa

Editora          : Julia Chatarina

 

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!