Jenerál Falur prefere promove integridade territoriál no koezaun nasionál

BAUKAU, 20 Agostu 2026 (TATOLI)–Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada, Tenente Jenerál Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’ oferese rekomendasaun ba Governu husi esperiénsia no responsabilidade, ba dezenvolve polítika públika sira ne’ebé serví interrese supremu nasaun, moris di’ak no seguransa povu nian.
Rekomendasaun ne’e hato’o durante komemorasaun loron Forsa Armada Ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) ba dala-51 ho tema: “Hakotu funu, hateke ba oin no promove dame” iha Foho-Matebian, Suku Abulir, Postu Administrativu Matebian, Munisípiu Baukau.
“Tanba libertasaun nasionál sei iha de’it signifikadu tomak bainhira tinan 24 hafoin nia realizasaun setór xave sira ita-nia dezenvolvimentu tenke funsionál, sustentável, no soberanu. Nune’e, rekomenda sistema defeza ida-ne’ebé promove integridade territoriál no koezaun nasionál, ho ninia kapasidade autónoma rasik atu proteje ita-nia territóriu no povu,” Jenerál Falur hateten iha Foho-Matebian, Kinta ne’e.
Nia prefere mós sistema justisa independente no imparsiál ne’ebé serví nasaun, la’ós grupu nia interrese.
“Rekomenda ekonomia ida-ne’ebé diversifikadu no sustentável ne’ebé inklui ita-nia populasaun iha kadeia produsaun, distribuisaun no konsumu tomak hodi nune’e progresivamente hamenus ita-nia dependénsia ba nasaun estranjeiru sira,” nia akresenta.
Notísia relevante : Peregrinasaun ba Foho-Matebian nu’udar edukasaun istórika iha estrutura defeza no seguransa
Aleinde ne’e, presiza hadau sistema edukasaun ne’ebé hanorin ita-nia oan sira atu hatene hanoin no iha konsiénsia krítika, forma sidadaun no la’ós de’it profisionál.
“Rekomenda sistema kuidadu saúde ida-ne’ebé funsiona ho kapasidade ezemplár ba kuidadu no liuliu prevensaun. Rekomenda ba Ministériu Asuntu Veteranu no Libertasaun Nasionál no ba Konsellu Veteranu atu mantein entendimentu mútua no permanente ho Komandante Rejionál sira-nia estrutura FALINTIL nian, no konsulta konstante ho estrutura superiór luta nian, kona-ba asuntu rekoñesimentu no validasaun dokumentu sosiál sira. Só liuhusi diálogu kontínuu no prosimidade ida-ne’e maka ita sei harii solusaun sustentável, ne’ebé bele evita dezentendimentu sira no promove justisa ba sira ne’ebé fó buat hotu ba Timor-Leste,” nia katak.
Toka mós kona-ba jestaun rekursu finanseiru Estadu ne’ebé orienta husi prinsípiu prudénsia no transparénsia tanba ho nune’e maka soberania ne’ebé timoroan manán ho raan sai soberania ida-ne’ebé loroloron sente iha timoroan sira-nia moris konkretu.
Iha biban ne’e, Jenerál Falur husu ba FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) atu mantein sira-nia kompromisu atu sai prontu, relevante, reziliénte, no respeitadu husi populasaun.
“Ha’u apela ba Militár no Polísia sira atu serví ho disiplina, integridade, no lealdade ba valór no prinsípiu FALINTIL nian, no apela hanesan mós ba funsionáriu Estadu hotu-hotu atu halo hanesan.
Nia esplika, internalmente iha F-FDTL nia laran, tranzisaun jerasionál ne’ebé ohin loron selebra la’ós de’it simbóliku maibé iha ona obra ne’ebé la’o hela.
“Nu’udar parte ida husi implementasaun polítika reforma Governu nian, asaun uniformizasaun ba Funsaun Komandu no Lideransa F-FDTL nian hala’o ho kompromisu tomak husi Komandu FFDTL. Asaun ne’e hala’o durante semana rua iha Metinaru, iha Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato (CICNL) ho objetivu atu konsolida koñesimentu narrativa istóriku no estratéjiku luta ba libertasaun nasionál, aprofunda dokumentasaun orientasaun estratéjika, konseitu defeza no seguransa, no dezenvolve abilidade lideransa estratéjiku. Sesaun sira ne’e lidera husi ita-nia komandante FALINTIL siran,” Jenerál tenik.
Nia husu ba mós ema sivíl sira ne’ebé iha ligasaun metin ho Forsa Armada, objetivu maka atu fó formasaun ba komandante foun sira, maski iha tempu badak, iha tempu tuir mai sei dezenvolve módulu foun, inklui vizita ba fatin lulik sira ne’ebé sai nu’udar manta protesaun ba ita-nia gerilleiru sira, ba reflesaun no imersaun.
“Ba funsionáriu públiku sira, atu nune’e sira bele hetan konxiénsia kona-ba serbisu ho responsabilidade no profisionalizmu. Ikus liu, katak lakleur tan serimónia sira-ne’e sei la hala’o de’it iha ne’e iha Matebian, sei selebra mós iha fatin sagradu sira hotu ne’ebé uluk sai nu’udar retaguarda estratéjika no santuáriu repouzu ba FALINTIL sira,” nia reforsa.
Timor-Leste ohin loron parte integrante husi komunidade rejionál no internasionál sira CPLP, ASEAN, no envolvimentu ne’ebé buras ho parseiru Indo-Pasífiku
“Ne’e maka oportunidade sira ne’ebé permiti ita servisu ho transparénsia no responsabilidade iha mundu nia oin ne’ebé observa ita no koopera ho ita. Tanba ne’e, lideransa foun tenke iha kompriensaun no domíniu ne’ebé di’ak kona-ba siénsia, teknolojia no étika iha komunikasaun, no hatene integra valór Timor nian iha sira-nia governasaun,” Jenerál Falur katak.
Nia dehan, legadu ne’ebé husik hela mak nasaun ida-ne’ebé nia jerasaun sira hatene sira-nia istória rasik hodi iha espíritu no klamar atu garante ba nafatin soberania no independénsia Timor-Leste nian.
“Hein katak timoroan ida-idak, ho sira-nia kbiit, hatene katak serbisu saida de’it mak sira halo serve ba Timor-Leste. Hein katak rekonsiliasaun nasionál sai nafatin ita-nia dalan, tanba ho maneira ida-ne’e de’it mak ita bele garante koezaun interna hodi alkansa objetivu estratéjiku sira ita-nia Estadu nian hodi kompleta no kumpri promesa kona-ba libertasaun ita-nia povu. Ba komandante sira, ba membru FALINTIL, ba ema sivíl, ba labarik, ba ferik-katuas, ba ema hotu ne’ebé mate iha Matebian: ita-nia omenajen, ita-nia respeitu, no ita-nia gratidaun rohan-laek,” nia subliña.
Falur halo apelu solene ida ba líder komunitáriu sira no ba povu Timor-Leste tomak atu tau-matan no prezerva natureza, flora no fauna ne’ebé iha tempu rezisténsia nian fó ai-han no hela fatin ba gerilleiru FALINTIL sira iha foho, ai-laran no foho lulik sira ne’ebé ohin loron peregrinu sira la’o liu.
“Ai-laran sira-ne’ebé hanesan ne’e fó abrigu ba ita-nia luta, tenke hahú agora hetan kuidadu no hafolin nu’udar patrimóniu moris no beleza naturál Timor-Leste nian – legadu ida-ne’ebé ita hatutan ba jerasaun sira iha futuru hanesan ita-nia gerilleiru sira proteje ita-nia liberdade,” nia tenik.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina

