Top

Bolsa Estudu JDS haforsa rekursu umanu Timor-Leste iha era ASEAN

Serimonia asinatura troka nota intendementu entre Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Timor-Leste, Bendito Freitas, no Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Yasushi Yamamoto. Imajen TATOLI/Antonio Daciparu

DILI, 22 Augusto 2026 (TATOLI) – Governu Japaun kontinua hametin dezenvolvimentu rekursu umanu Timor-Leste nian liuhosi Projetu ba Bolsa Estudu Dezenvolvimentu Rekursu Umanu (JDS), aliña ho nesesidade nasaun nian atu hasa’e kapasidade ba nia funsaun públika no instituisaun públika sira bainhira tama iha faze foun nu’udar membru ba dala 11 husi ASEAN.

Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Yasushi Yamamoto, subliña katak dezenvolve kapasidade timoroan nian, liuliu jerasaun foun sira, nu’udar prioridade boot ida husi asisténsia Japaun nian. Nia haktuir katak Bolsu Estudu JDS ne’e la’ós de’it apoiu finanseiru, maibé investimentu ida iha rekursu umanu ne’ebé hein atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian.

“Timor-Leste agora ofisialmente hanesan membru ba dala 11 hosi ASEAN no tama iha faze tuirmai hosi nia dezenvolvimentu. Asisténsia japoneza, inklui bolsa estudu ne’e, la’ós de’it asisténsia finanseira, maibé investimentu ida iha imi nia potensiál hodi haburas kresimentu pesoál no kontribui ba futuru Timor-Leste nian”, Yamamoto hatete iha Resepsaun JDS Send-off iha Embaixada Japaun nian, iha loron-sesta kalan.

Iha okaziaun ida-ne’e, Japaun sei haruka  bolseiru na’in hitu hosi bolsa estudu JDS ba dala ualu ba períodu 2026-2028, ne’ebé sei kontinua sira nia estudu iha universidade oioin iha Japaun. Aleinde ne’e, partisipante na’in rua iha programa formasaun longu prazu Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA) nian sei hahú mós sira-nia perkursu akadémiku iha Japaun.

Tinan ne’e simu bolseiru Timor-Leste na’in rua mós hahú sira nia estudu iha Japaun iha fulan Abril liuhosi programa bolsu estudu Ministériu Edukasaun, Kultura, Desportu, Siénsia no Teknolojia (MEXT).

JDS maka programa dezenvolvimentu rekursu umanu ida ne’ebé maka diriji ba funsionáriu sira ne’ebé maka foin-sa’e, no promisór sira ne’ebé maka hein atu envolve iha dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku no sai líder sira iha futuru iha sira ida-idak nia rain.

Programa ne’e oferese mestradu no doutoramentu iha eskola graduadu Japaun nian, ho objetivu atu permite bolseiru sira atu hetan koñesimentu no abilidade sira ne’ebé hafoin bele aplika liuhosi sira nia instituisaun ida-idak.

Inklui bolseiru na’in-hitu hosi etapa daualu ba períodu 2026–2028, Timor-oan na’in-50 partisipa ona iha programa JDS, ho na’in-38 hosi sira ne’e konsege hetan mestradu ho susesu no kontribui ba sira ida-idak nia instituisaun.

Bolseiru na’in hitu ne’e mak Agripina de Araújo da Conceição hosi Ministériu Turizmu no Ambiente, ne’ebé sei estuda iha Universidade Hiroshima; Domingos Gaspar Brito husi Ministériu Saúde iha Universidade Hiroshima; Elson Martinho da Costa husi Ministériu Finansas iha Universidade Internasionál Japaun; Anastacia Soares Lemos husi Ministériu Komérsiu no Indústria iha Universidade Internasionál Japaun nian; Kristina Alves Mangu Ball husi Ministériu Saúde iha Universidade Internasionál Japaun; Abilio Fernandes husi Institutu Jeosiénsia Timor-Leste (IGTL) iha Universidade Gifu; no Nilton da Costa Brites husi Eletrisidade Timor-Leste (EDTL) iha Universidade Gifu.

Aleinde hasa’e kapasidade akadémika no profisionál, JDS mós fornese bolseiru Timor-Leste sira ho oportunidade atu halo rede ho estudante sira no aspirante líder sira hosi nasaun seluk.

Governu japonés hein katak relasaun sira ne’ebé forma liuhosi programa ne’e sei iha papél hodi hametin relasaun bilaterál entre Japaun no Timor-Leste enkuantu apoia Timor-Leste nia integrasaun iha ASEAN.

Diretór Jerál Institutu Nasionál Administrasaun Públika (INAP), Policarpo Almeida Boavida, haktuir, oportunidade atu estuda iha Japaun la’ós de’it priviléjiu ba bolseiru sira, maibé lori mós responsabilidade atu kontribui ba nasaun ne’e hafoin remata estudu.

Nia enkoraja bolseiru sira atu estuda ho badinas, harii rede profisionál sira, no utiliza sira nia esperiénsia sira iha Japaun hodi aprende kona-ba administrasaun públika, inovasaun, dixiplina, profisionalizmu, no governasaun di’ak.

“Hanesan líder sira no funsionáriu públiku sira, imi dezempeña papél krusiál ida iha dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Ha’u hein katak hafoin kompleta imi nia estudu sira, imi sei fila fali ho koñesimentu foun, abilidade, valór sira, no ideia sira ne’ebé bele kontribui hodi hametin instituisaun públika sira no hadi’a serbisu públiku sira”, nia hatete.

Policarpo mós husu ba bolseiru sira atu sai embaixadór ba Timor-Leste durante sira-nia estudu no atu utiliza oportunidade hodi harii amizade no kooperasaun ba tempu naruk entre Timor-Leste no Japaun.

Entretantu, Xefe Gabinete Reprezentativa JICA Timor-Leste, Daisuke Fukumori, hateten, estuda iha Japaun sei fó oportunidade ba bolseiru sira hodi hetan koñesimentu no abilidade ne’ebé bele suporta Timor-Leste nia dezenvolvimentu.

“Estuda iha estranjeiru la’ós sempre fásil, tanba estudante sira bele hasoru dezafiu oioin iha sira nia estudu no moris loroloron nian. Maski nune’e, hein katak apoiu hosi universidade, profesór sira, no komunidade japoneza bele ajuda sira adapta”, nia hatete.

Fukumori enkoraja bolseiru sira atu esplora kultura Japaun nian, hasoru komunidade lokál, no harii amizade sira, tanba esperiénsia sira-ne’e konsidera hanesan ho valór hanesan aprendizajen akadémiku.

Nia hein katak bolseiru sira JDS nian sei la’o tuir ain-fatin hosi alumni sira ne’ebé fila no kontribui ba sira-nia rain, enkuantu sai mós ponte ne’ebé hametin relasaun entre Timor-Leste no Japaun.

Bolseiru JDS balun hosi etapa daualu hili peskiza ne’ebé iha relasaun diretamente ho dezafiu dezenvolvimentu Timor-Leste nian, hahú hosi saúde públika no mudansa klimátika to’o jestaun finanseira públika no komérsiu.

Domingos Gaspar Brito husi Ministériu Saúde sei kontinua nia edukasaun iha Universidade Hiroshima maizumenus tinan rua fulan tolu. Nu’udar médiku jerál, nia sei halo peskiza kona-ba impaktu mudansa klimátika ba moras hada’et iha Vera Cruz, Timor-Leste.

“Ha’u iha kompromisu atu hasa’e ha’u nia koñesimentu, esperiénsia, no abilidade sira, ne’ebé hafoin ne’e bele uza hodi hametin kapasidade instituisaun sira no traballadór saúde sira nian bainhira ha’u fila,” nia esplika.

Entretantu, Elson Martinho da Costa, funsionáriu Ministériu Finansas, sei estuda iha Universidade Internasionál Japaun, foka nia peskiza ba reforma jestaun finanseira públika.

“Hafoin hakotu ha’u-nia estudu, ha’u sei uza ha’u-nia koñesimentu akadémiku hodi ajuda hametin kapasidade instituisaun governu nian no promove relasaun, koperasaun téknika, no interkámbiu kulturál entre Timor-Leste no Japaun”, afirma.

Anastacia Soares Lemos husi Ministériu Komérsiu no Indústria sei estudu mós mestradu iha Universidade Internasionál Japaun. Ninia peskiza sei analiza papél kapasidade institusionál no administrativa iha implementasaun Akordu Fasilitasaun Komérsiu nian, partikularmente hodi hadi’a asesu ba negósiu mikro no ki’ik Timor-Leste nian ba merkadu rejionál no globál.

“Peskiza ne’e relevante tanba envolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian iha rejiaun habelar no nesesidade hodi hametin kapasidade hosi instituisaun nasional sira hodi kapitaliza oportunidade sira merkadu rejional nian”, nia hatete.

Liuhusi JDS, hasa’e kapasidade indivíduu sira hein atu iha impaktu ne’ebé luan liután ba instituisaun governu nian bainhira bolseiru sira fila mai Timor-Leste. Iha tempu hanesan, rede sira ne’ebé sira harii durante sira-nia tempu iha Japaun hein atu sai hanesan kapitál ba Timor-Leste nia kooperasaun internasionál hodi kumpre ninia knaar iha rejiaun ASEAN.

Jornalista: Cidalia Fatima

Editora: Armandina Moniz

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!