Top

Masakre Setembru Negro Maliana: “Kanek bele di’ak, fitar sei iha hela”

Sobrevivente, família, autoridade munisipál, sivíl, militár sunu lilin no kari ai-funan iha monumentu trajédia Mulau, suku Ritabou, postu administrativu Maliana. Foto/Sergio da Cruz.

BOBONARU, 07 Setembru 2026 (TATOLI) – Tinan 27 liu ona Masakre Setembru Negro 1999, iha Maliana, munisípiu Bobonaru, maibé ba sobrevivente no família vítima sira, memória kona-ba loron nakukun ne’ebá seidauk sai istória ne’ebé bele haluha, tanba sira dehan kanek bele di’ak, maibé fitar sei iha hela.

Ba sira, Setembru la’ós de’it fulan ida iha kalendáriu. Setembru lori filafali saudade, tristeza no memória kona-ba la’en, aman, oan no maluk sira ne’ebé la fila tan mai uma.

“Ha’u triste, maibé ha’u-nia fé metin”. Liafuan ida-ne’e sai hanesan reflesaun husi Terezinha Soares Cardoso, sobrevivente Masakre Setembru Negro Polres Maliana 1999, bainhira nia mai hamutuk ho sobrevivente no família vítima sira marka data ba loron trájiku ne’e.

Terezinha hatete, kada fulan-Setembru mai, nia fuan sente triste tanba lori filafali memória moruk kona-ba lakon la’en, aman no maluk sira ne’ebé mate iha tempu ne’ebá.

Ba nia, masakre ne’e la’ós de’it parte husi istória nasaun, maibé parte husi moris no memória família sira ne’ebé to’o ohin loron sei sente lakon, tanba ema ne’ebé sira hadomi la fila tan mai uma.

Notísia relevante: Família Vítima Masakre POLRES Maliana Halo Reflesaun

“Setembru mai fali no ami komemora tinan 27 ona. Maibé, ami feto maluk sira-nia uma nafatin mamuk tanba la’en sira laiha ona”, nia relata ho lian nakonu ho tristeza, iha segunda-feira ne’e, iha monumentu eis-Polres Maliana, atuál Kuartél Komandu Polísia Munisípiu Bobonaru.

Memória ne’ebé moris nafatin

Terezinha hatete, tempu bele liu, maibé memória kona-ba sira-nia la’en no família sira ne’ebé mate iha masakre ne’e nafatin moris.

Nia sei lembra momentu moruk bainhira ema liman kroat sira dada, baku, sona no oho. Memória hirak ne’e, tuir nia, sai hanesan imajen ne’ebé nafatin grava iha sobrevivente sira-nia fuan no sei la haluha to’o sira taka-matan.

Sobrevivente, família, autoridade munisipál, sivíl, militár sunu lilin no kari ai-funan iha monumentu trajédia Mulau, suku Ritabou, postu administrativu Maliana. Foto/Sergio da Cruz.

“Hanoin hikas mós haree sira balun sei hela lian no balun la konsege, balun sei dehan kuidadu ba oan sira. Ami bá uluk ona, momentu ne’ebá la hatene karik, ida-ne’e maka adeus ikus ba ami, hakilar ikus ida ne’ebé sona borus ami-nia fuan, mak hakilar ida ne’ebé bainhira liman forte inimigu nian kona sira”, nia relembra.

Ba família sobrevivente sira, despedida ne’ebé akontese iha loron ne’ebá la’ós despedida ne’ebé sira hakarak, maibé sira tenke simu realidade moruk katak la’en, aman, oan no maluk sira la sei fila mai.

“Ami feto faluk no oan ki’ak sira mós simu ho realidade moruk ne’e, basá sira-nia domin mai ami la boot liu sira-nia domin ba rai ne’e. Nune’e, sira deside mate hodi fo liberdade mai ita, duké ita moris terus. To’o minutu ida-ne’e ami-nia saudade, triste ba sira sai ona permanente. ne’ebé nunka lakon iha kadeia boot fuan ne’e”, Terezinha espresa.

Sobrevivente Domingas Casimira mós fahe nia memória kona-ba Setembru Negro. Nia hatete katak antes masakre Polres Maliana, iha masakre Memo iha 27 Agostu 1999, ne’ebé mós halakon ema nia vida.

Setembru Negro, ba Domingas la’ós de’it liafuan ida. Liafuan ne’e lori filafali situasaun moruk ne’ebé nia no kolega sira hasoru. Tinan 27 liu ona, maibé memória ne’e ineskesivel ka nafatin metin, liuliu ba família sira ne’ebé oan sira moris laiha sira-nia aman.

“Barak dehan ba ami, inan…haluha ona tanba tinan 27 ona. Maibé, oinsá ha’u bele haluha? Oinsá ami bele haluha bainhira ami haree ami-nia oan sira buras laiha aman?”, Domingas haktenik ho espresaun tristeza.

Pergunta ne’e sai hanesan lian husi família sobrevivente sira barak katak tempu bele kura kanek, maibé memória kona-ba ema ne’ebé ami hadomi la fásil atu lakon.

Masakre ne’e husik kanek boot iha sobrevivente sira. Iha tempu balun, Domingas hatete tristeza halo sira sente lakon esperansa no hanoin katak moris sai todan. Maibé, sira kaer metin esperansa no liafuan husi líder sira iha tempu luta ba ukun-rasik-an katak liberdade la mai gratuitamente.

Liafuan ne’e sai hanesan forsa ba sobrevivente sira atu kontinua moris no garante katak sakrifísiu sira-nia la sai mamuk.

Tanba ne’e, sobrevivente sira dehan katak sira mai iha komemorasaun Setembru Negro la’ós atu lori ódiu, maibé atu fó onra no respeitu ba la’en, aman, oan no mártir sira hotu ne’ebé sakrifika sira-nia moris ba rai ida-ne’e.

“Fásil ha’u atu fó perdua, maibé difísil ha’u atu haluha. Tanba kanek bele lakon, maibé fitar sei iha hela, nunka lakon”, Domingas espresa.

Mensajen ba jerasaun foun sira

Ba jerasaun foun, sobrevivente sira husu atu aprende husi istória moruk Setembru Negro no komprende katak liberdade ne’ebé sira goza ohin loron iha folin boot.

Liberdade atu ko’alia, aprende, estuda no realiza mehi sira la’ós buat ne’ebé mai rasik, maibé hetan liuhusi luta no sakrifísiu jerasaun uluk.

“Estuda didi’ak, hadomi malu no kaer metin unidade, ne’e maka dalan úniku atu fó onra ba mártir sira ne’ebé lakon”, nia hato’o.

Ba sobrevivente sira, komemorasaun Setembru Negro la’ós de’it atividade anuál iha kalendáriu. Loron ne’e sai tempu atu hakru’uk ulun, hanoin fali sira ne’ebé lakon no fó respeitu ba sakrifísiu sira.

Tinan 27 la’ós tempu badak, maibé ba inan sobrevivente sira, sente hanesan foin horisehik. Tanba memória ne’ebé sira rai laiha data remata iha kalendáriu. Memória ne’e moris iha fuan, no sei hela to’o sira-nia tempu ikus.

Maski sira lakon la’en, aman, oan no ema ne’ebé sira hadomi liu, sobrevivente sira nafatin kaer metin esperansa ba jerasaun foun.

Komemorasaun ne’e halo liuhusi misa agradesimentu, reflesaun no kari ai-funan iha fatin akontesimentu, hodi hanoin fali vítima sira ne’ebé Grupu Miíisia Pró-Integrasaun no Militár Indonézia oho iha tinan 27 liu bá.

Rekorde katak, iha loron 06 Setembru 1999, iha POLRES Maliana hala’o enkontru ida ne’ebé partisipa husi Komandante POLRES Maliana, Majór Budi Susilo, Komandante Komando Distrik Militer (KODIM), Tenente Koronel Burhanuddin Siagian, Bupati (Administradór) Maliana, Guilherme dos Santos, Xefe Intelijénsia KODIM, Tenente Sutrisno, Komandante Milísia Halilintar, João Tavares, Ketua DPRD no FPDK (Forum Persatuan, Demokrasi dan Keadilan), Jorge Tavares, Líder DMP Ritabou no Vise FPDK Natalino Monteiro Gonçalves, no mós Komandante DMP Maliana, Marcos Tato Mali.

Rezultadu husi enkontru ne’e mak fó orden atu populasaun Maliana bá refujia iha POLRES Maliana, no ikus mosu Masakre POLRES Maliana iha loron 08 Setembru 1999.

Nune’e, iha loron 08 Setembru 1999, Membru Milísia Dadurus Merah Putih (DMP) no Militár Indonézia halo atake no oho populasaun sira ne’ebé deskonfia apoiante pró-independénsia, ne’ebé halibur malu iha Polísia Resor (POLRES) Maliana nia oin. Iha akontesimentu ne’e, sira oho ema hamutuk na’in-13, inklui mós labarik mane ida ho tinan 12.

Ema sira ne’ebé mate iha POLRES Maliana mak hanesan: Manuel Barros hanesan membru DPRD Maliana & Líder CNRT, Júlio Barros hanesan eis-Administradór Postu Maliana, Domingos Gonçalves Pereira nu’udar Xefe Suku Ritabou, José da Costa Guterres, José Abel, Francisco Paixão Fátima Martins, Martinho Marques, José Barros Soares mak labarik ho idade tinan 12, oan husi líder CNRT Agostinho Soares, Lourenço dos Santos Gomes, Joaquim Monteiro Gonçalves, José Moniz da Cunha, Damião da Cruz no Daniel Barreto.

Iha loron tuirmai, 09 Setembru 1999, Membru Milísia Dadurus Merah Putih (DMP) no Militár Indonézia oho tan ema na’in-13, ne’ebé halai sai husi POLRES Maliana iha mota ida besik área Mulau. Ema sira ne’ebé oho iha fatin ne’e mak hanesan: Lamberto de Sá Benevides, Abílio Marques Vicente, Augusto dos Santos Marques, José Barreto, Pedro Luís, Lucas dos Santos, Luís Soares, Geroni Lopes, Domingos Titi Mau, Manuel Magalhães, Carlos Maia, Ernesto da Coli no Paul da Silva.

Notísia relevante: Masakre Polres, Domingas: “Ema dada ha’u-nia alin, rasta iha rai”

Jornalista: Sergio da Cruz

Editora: Maria Auxiliadora

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!