Top

Ramos-Horta: Legadu Preladu Na’in-Haat nu’udar parte importante husi istória Timor-Leste

Serimónia haloot restu mortál preladu na'in-haat - Bispu Jaime Garcia Goulart, Bispu José Joaquim Ribeiro, Monsenhor Martinho da Costa Lopes no Bispu Alberto Ricardo da Silva iha Katedrál Dili, 10 Setembru 2026 - Imajen TATOLI

DÍLI, 10 Setembru 2026 (TATOLI) – Prezidente Repúblika José Ramos-Horta konsidera memória no legadu Bispu Jaime Garcia Goulart, Bispu José Joaquim Ribeiro, Monsenhor Martinho da Costa Lopes no Bispu Alberto Ricardo da Silva nu’udar parte importante husi istória Igreja Katólika no povu Timor-Leste.

Xefe Estadu fó sai deklarasaun ne’e iha ninia intervensaun durante Serimónia haloot restu-mortál preladu na’in-haat iha igreja Katedrál Díli, ohin.

Nia dehan maski preladu nain-haat ne’e hala’o ministériu pastorál iha períodu istóriku diferente, maibé hotu-hotu iha ligasaun besik ho povu Timor-Leste no dedika sira-nia moris tomak ba Igreja no komunidade.

Prezidente Repúblika hato’o agradese ba Igreja Katólika, Estadu Portugal no ema hotu ne’ebé durante ne’e kuida ho respeitu no dignidade restu mortál preladu sira.

Nia mós hato’o agradese ba Konferénsia Episkopál Timor-Leste, Dioseze Díli, Dioseze Baucau no Dioseze Maliana, padre no madre sira, no ema hotu ne’ebé kontribui ba prosesu lori fila restu mortál sira mai Timor-Leste.

Ramos-Horta hateten katak ho transladasaun restu-mortál preladu nain-haat ne’e, nasaun Timor-Leste simu fila fali parte importante ida husi nia istória.

Prezidente mós kompara preladu nain-haat ho konstrutor ponte, tanba sira ida-idak, ho sira nia maneira rasik, harii ligasaun entre Igreja no povu, Timor-Leste no mundu, no entre jerasaun sira iha istória Timor-Leste.

Serimónia haloot restu mortál hala’o iha tuku 10:30 kalan iha Katedrál Dili, ho partisipasaun líder relijiozu, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, membru governu, membru deputadu, seguransa no komunidade Katólika.

Serimónia haloot restu-mortál hahú ho lia-dadoli husi lia-na’in Egenio Sarmento hodi hato’o lia-malirin nu’udar símbolu respeitu ba preladu sira.

Bispu Jaime Garcia Goulart, nu’udar Bispu dahuluk Dioseze Díli, dedika nia-an ba organizasaun no konsolidasaun Igreja Katólika, inklui iha área edukasaun no formasaun komunidade.

Enkuantu, Bispu José Joaquim Ribeiro hala’o ministériu iha períodu mudansa boot no sofrimentu ne’ebé povu Timor-Leste hasoru, ho esforsu atu nafatin hakbesik-an ba komunidade.

Monsenhor Martinho da Costa Lopes nu’udar lian importante ida iha dezesa dignidade no direitu povu Timor-Leste. Maski depois nia sai husi Timor-Leste, nia kontinua ko’alia iha rai-li’ur kona-ba sofrimentu povu Timor-Leste no buka atensaun husi governu, instituisaun no komunidade internasionál.

Bispu Alberto Ricardo da Silva, Timoroan no natural husi Aileu, dedika nia moris barak liu ba formasaun kleru no servisu ba Igreja. Nu’udar Bispu Díli , kontinua faze foun husi istória nasional ne’ebé foka ba harii no konsolida Estadu independente.

Jornalista: Camilio de Sousa
Editór: Filomeno Martins

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!