PD apela ba líder partidu polítiku sira atu halo konsertasaun no konsensu

DILI, 15 Setembru 2026 (TATOLI) – Xefe Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Manuel Henrique Noronha, apela ba líder partidu polítiku sira atu halo konsertasaun no konsensu ba asuntu interese nasionál hodi responde ba preokupasaun país nian ne’ebé hasoru.
Nia hato’o ida-ne’e iha abertuta sesaun solene lejizlativa dahaat iha lejizlatura daneen iha reuniaun plenária Parlamentu Nasionál, ohin.
Iha sesaun lejislativa foun ne’e, nia husu ba Parlamentu Nasionál no Estadu presiza fó atensaun másima ba prioridade fundamentál tolu ne’ebé sai preokupasaun no nesesidade povu no Estadu mak kombate fraude online, eskema burla no krime sibernétika.
Tuir nia, dezenvolvimentu teknolojia dijitál fó oportunidade ba timoroan, maibé mós hamosu risku boot ba sidadaun no instituisaun.
“Fraude online, eskema burla no krime sibernétika bele na’ok osan, dadus bankáriu no informasaun finanseira, no bele halakon konfiansa públika ba serbisu dijitál no pagamentu online”, nia dehan.
Bankada apresia no fó rekoñesimentu ba PNTL, PSIK, SNI, autoridade judisiária no instituisaun relevante sira seluk ne’ebé serbisu ho estratéjia atu identifika, investiga no kaptura arguidu sira ne’ebé envolve iha rede fraude online.
“Tanba krime hirak ne’e sai dezafiu séria. Ami apela ba instituisaun Estadu, sosiedade sivíl no povu tomak atu hametin unidade no kooperasaun iha kombate krime transnasional”, nia hato’o.
Deputadu ne’e husu ba Governu Dasiak atu reforsa kuadru legál no halo investimentu iha kapasidade téknika autoridade kompetente sira, hodi kontinua deskobre, dezmantela no prevene rede fraude online, eskema burla no krime sibernétika.
Nia soslisita ba Governu atu implementa programa polítika nasionál urbanizasaun hodi organiza kreximentu urbanu iha Dili no sidade kapital munisípiu sira, hodi garante dezenvolvimentu organizada, seguru no sustentavel, hadi’a kualidade vida no kria oportunidade ba jerasaun futuru.
Bankada apresia esforsu Governu no kooperasaun komunidade, inklui alargamenu estrada, iluminasaun públika no espasu verde. “Maibé, ami husu atu prosesu urbanizasaun hala’o ho análize no estudu tékniku, sosiál, ambientál no ekonomiku ho kle’an, hodi evita problema iha futuru no garante kualidade no sustentabilidade ba longu prazu”, nia salienta.
Ba deputadu, objetivu prinsipal urbanizasaun tenke nafatin hasa’e bem estar no kualidade moris povu. Tanba ne’e, implementasaun programa estratéjiku Governu tenke aproriadu, integradu no sustentavel, hodi povu bele sente loos benefísiu husi dezenvolvimentu.
Bankada koloka kona-ba ezgotamentu reseita petrolífera husi Bayu-Undan ne’ebé durante ne’e iha papél fundamentál iha konstrusaun Estadu no finansiamentu dezenvolvimentu nasionál. Maibé, iha 04 Juñu 2025, produsaun komersiál gás naturál husi Bayu-Undan termina ona, no prosesu dezativasaun kontinua iha tinan 2026.
Bankada rekoñese katak ezgotamentu reseita Bayu-Undan hamosu dezafiu estruturál foun, tanba sustentabilidade finanseira nasaun nian labele depende ba petróleu nafatin.
“Tanba ne’e, ami apela ba Governu atu aselera diversifikasaun ekonómika ho estratéjia klara, hodi dezenvolve área potensiál sira hanesan agrikultura, peska, turizmu, ekonomia dijitál, agroindústria, ekonomia tasi, indústria ki’ik no médiu no setór privadu”, nia realsa.
Aleinde ida-ne’e, Governu presiza kontinua investe iha edukasaun, formasaun profisionál, inovasaun no empreendedorizmu, hodi kria empregu, fonte riqueza foun no oportunidade ba timoroan sira.
Atu solusiona dezafiu krusiál tolu ne’e, bankada apela ba líder partidu polítiku sira hotu atu halo konsertasaun no konsensu polítiku, hodi hatur vizaun estratéjika, responsabilidade no espíritu kooperasaun nu’udar timoroan.
“Ita-nia diferensa opiniaun no pozisaun polítika nu’udar parte husi ita-nia demokrasia. Maibé, konsertasaun no konsensu polítiku ba interese nasionál sai ita-nia obrigasaun polítika no morál, ne’ebé aas liu husi ita-nia diverjénsia”, nia apela.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora

