DILI, 25 setembru 2023 (TATOLI)–Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, lidera reuniaun Konsellu Ministru estraordinária, segunda ne’e, hodi aprova projetu proposta lei ne’ebé aprova alterasaun datoluk ba lei númeru 3/2014, loron 18 juñu, ne’ebé kria Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) no Estabelese Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM).
“Alterasaun ne’e ho objetivu atu dudu dezenvolvimentu nasionál atu estabelese kuadru jurídiku ne’ebé adekuadu ba Zona Espesiál Ekonomia Sosiál no Merkadu iha territóriu tomak, promove bem-estár populasaun no solidariedade nasionál,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu.
Propoin mós atu halakon referénsia hotu iha ZEESM, atu nune’e permite kria kuadru legál foun ida iha Timor-Leste ne’ebé bele aplika ba área oin-oin iha teritóriu nasionál no la limita ba enklave Oé-cusse Ambeno no ba Illa Ataúro de’it.
Notísia relevante : Governu sei muda estatutu munisípiu Ataúro sai rejiaun
Tuir projetu propostalei ne’ebé aprova daudaun ne’e, podér tutela kona-ba RAEOA eskluzivamente sei ezerse hosi Primeiru-Ministru, ein vez de hosi Governu hotu, hodi halakon referénsia zona ekonómika sira ne’ebé regula ho lejizlasaun espesiál ne’ebé sei aprova. Podér regulamentu Rejiaun sei halo tuir Konstituisaun no lei, no halakon konseitu hosi ordenamentu jurídiku estranjeiru ne’ebé la tuir realidade nasionál hanesan ‘ordens ezekutivas’.
Aprovasaun ba regulamentu administrativu sira hosi Rejiaun depende ba paresér vinkulativu hosi Primeiru-Ministru. Orsamentu Rejiaun nian nu’udar parte integrante ida hosi Orsamentu Jerál Estadu. Enkuantu, impostu no taxa sira ne’ebé kobra iha rejiaun ne’e nu’udar reseita rasik, tuir lejizlasaun ne’ebé sei aprova ne’ebé sei regula ninia afetasaun. Sasán sira hosi domíniu públiku no privadu Estadu ne’ebé daudaun ne’e uza hela sei la entrega ba rejiaun ne’e.
“Organizasaun no funsionamentu órgaun rejionál sei regula tuir dekretu-lei. Nomeasaun membru sira Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambenu nian sei halo husi Konsellu Ministru, liuhosi proposta Primeiru-Ministru nian. Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambenu sei hatán de’it ba Primeiru-Ministru, hodi garante separasaun podér sira”, nota adianta.
Nune’e, Prezidente Autoridade Rejiaun sei hetan impedimentu legál ne’ebé define ona, hanesan ho deputadu Parlamentu Nasionál nian. Iha kazu auzénsia ka impedimentu hosi Prezidente Autoridade, nia sei substitui hosi membru ne’ebé hili ona hosi Primeiru-Ministru. Prosesu ezonerasaun Prezidente Autoridade nian sei regula iha artigu foun, enkuantu Konsellu Konsultivu sei sai hanesan órgaun konsultivu Prezidente Autoridade nian no sei bele indika reprezentante ida hosi kada munisípiu Oé-cusse Ambeno ba Konsellu Konsultivu.
“Reseita rejiaun nian sei investe iha rejiaun nu’udar prioritáriu no investimentu seluk sai hosi rejiaun presiza autorizasaun hosi Governu. Elimina ona rejime fiskál independente ne’e maibé bele estabelese taxa impostu ne’ebé diferente iha rejiaun. Revoga ona Rejime espesiál aprovizionamentu hodi agora aplika rejime jurídiku aprovizionamentu nasionál. Autoridade sei laiha funsaun regulasaun no fiskalizasaun finanseira, no responsabilidade ne’e iha Banku Sentrál, laiha ona rejime aduaneiru rasik, maibé lei bele estabelese prosedimentu aduaneiru espesiál ka simplifikadu sira,” nota ne’e esplika.
Enkuantu, Jestaun Fundu Dezenvolvimentu Rejionál sei regula hosi dekretu-lei Governu. Rejime funsionáriu públiku iha rejiaun ne’e sei aliña ho funsionáriu sira seluk hosi país ne’e, ho esesaun ne’ebé define ona hosi dekretu-lei.
Governu sei regulamenta grau autonomia Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse-Ambeno. Norma sira relasiona ho mandatu Prezidente Autoridade nian, ne’ebé sei aplika ba membru Autoridade seluk. Mandatu Autoridade no Prezidente automátikamente sei publika bainhira lei foun sira vigora.
Kontratu sira ne’ebé selebra ona iha ZEESM Oé-cusse Ambeno no Ataúro nia naran transfere automátikamente ba rejiaun.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina




