DILI, 06 Fevereiru 2026 (TATOLI) – Primeiru Ministru Reinu Kamoja, Samdech Moha Borvor Thipadei HUN Manet, haruka karta ida ba Prezidente Repúblika Fransa nian, Emmanuel Macron, hodi hatán ba indikasaun Fransa nian kona-ba prontidaun atu fornese dokumentu istóriku no tékniku relevante sira relasiona ho fronteira internasionál entre Kamboja no Tailándia.
Hun Manet hakerek ba Prezidente fransés, Emmanuel Macron hodi husu asesu ba dokumentu istóriku no tékniku ruma ne’ebé Fransa bele iha, ne’ebé iha relasaun ho fronteira, no mós sauda no apoiu konsultivu Fransa nian, fó-sai hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru liuhusi nota imprensa ho data 04 Fevereiru.
Fronteira ho naruk kilómetru-817 (milla-508) maka uluk halo mapeamentu hosi Fransa iha tinan 1907, bainhira Kamboja maka nia kolónia, no bazeia ba basia idrográfika naturál ne’ebé fahe nasaun hosi Tailándia. Territóriu sira ne’ebé disputadu inklui fatin istóriku oioin, inklui templu indú sékulu XI nian Preah Vihear, ne’ebé koñesidu ba ema Tailándia sira hanesan Khao Phra Viharn. Embaixada Fransa nian iha Kamboja no Ministériu Negósiu Estranjeiru Tailándia nian la hatán kedas ba pedidu ketak sira ba komentáriu.
Kamboja simu mós ho laran-haksolok “kompromisu konstrutivu” hosi Fransa iha esforsu sira hodi rezolve disputa ne’ebé mak iha kleur ona, hatete hosi primeiru-ministru liuhusi nota imprensa ne’ebé TATOLI asesa, sesta ne’e.
Reuters mós fó-sai katak, Hun Manet hatete ona katak Macron hatudu vontade atu ajuda iha enkontru sira uluk. Funu entre viziñu sudeste aziátiku rua ne’e mosu iha fulan-Jullu tinan liubá hafoin semana barak tensaun nian ne’ebé hamosu hosi mate hosi soldadu kambojanu ida iha eskerda ida iha fulan-Maiu nia rohan.
Hafoin loron lima konfrontu sira ne’ebé hamate ema na’in-43, konflitu ne’e remata ho sesarfogu ne’ebé frajil ne’ebé Malázia mak halo mediasaun hafoin intervensaun hosi Prezidente Estadu Unidu Amérika Donald Trump.
Ostilidade sira hahú fali iha fulan-Dezembru 2025 no dura liu semana tolu, ho parte rua ne’ebé akuza ida seluk hodi viola termu sira hosi sesárfogu. Ema na’in- 101 maka mate no liu meiu millaun maka dezlokadu hosi parte rua molok deklara trégua foun iha loron 27 fulan-Dezembru 2025.
Notisia relevante: Kamboja retira husi Jogu Sudeste Aziátiku ne’ebé realiza iha Tailándia
TATOLI





