VIQUEQUE, 21 outuburu 2024 (TATOLI)-Komunidade no joven husi Suku Babulu no suku Afaloicai, iha postu administrativu Uatulari, munisípiu Viqueque, realiza serimónia asaun dame no tara bandu kulturál hodi hametin pás no establidade.
Iha serimónia asaun dame ne’e, Lia-na’in husi suku Babulu, João da Costa, esplika, objetivu ba realizasaun asaun dame no tara-bandu referida relasiona ho akontesimentu krime sunu fogo-artefisiál (petasan) iha áredor Igreja Katólika Uatulari Antiga ne’ebé akontese iha misa natal kalan iha 24 fulan-dezembru 2023, no loron 01 fulan-janeiru 2024.
“Ho nia impaktu komunidade ka sarani husi suku Babulo na’in-tolu hetan kanek, parte suku Afaloicai kanek na’in-tolu. Nune’e Igreja Katólika Uatulari Antiga hetan tuda estragu inklui uma komunidade ida, infelizmente kontinua akontese joven sira husi suku rua asaltu malu no estraga fasilidade públiku hanesan be’e-moos, eskola, igreja Katólika no protestante liu-liu ita-nia komunidade inosente husi suku rua sai trauma no sai vítima,” João da Costa, hateten iha serimónia tara-bandu no asaun dame, iha postu Uatulari Antiga, domingu (20/10).
Nune’e, lia-na’in ne’e afirma, autoridade suku rua esforsu halo aprosimasaun no mediasaun husi autoridade postu administrativu Uatulari, seguransa, veteranu, autoridade lokál suku Babulo no suku Afaloicai, kria estabilidade páz no armonia iha suku rua, hadi’a fila fali bee-moos mai postu Uatulari antiga, no kria regra rigoroza liga ho lisan no kultura Bubulu, atu salva-guarda rai, eransa públiku no nia emar sira.
“Prinsípiu no valór kultura Bubulu ne’ebé komunga husi beiala sira hatuur no termina nanis husi jerasaun ba jerasaun mak hanesan lulik baku malu no oho malu, respeita dignidade pesoál umana no respeita fasilidade públiku hanesan Igreja, eskola, bee-moos, fasilidade saúde no Estrada,” nia relembra.
Lia-na’in João da Costa dehan, asaun ida-ne’e se mak kontra hasoru prinsipiu no valór sira-ne’e suku rua deside fó sansaun ba ema sira-ne’ebé kontra hanesan kazu foti/Tula Liman ka baku ema ruma sei hetan sansaun osan $5000.00, despensa karau ida, fahi ida, manu lima no tua serveza kaixa lima. Hakotu vida, sansaun sei halo despensa, fó barlake mate no kumprei lei ne’ebé vigór iha Timor-Leste, manu rua. Nune’e mós kontra bandu hasoru dignidade pesoa umana sei hetan sansaun osan $1,000.00 no manu rua, kontra bandu hasoru Igreja, hetan sansaun osan $2,000.00 manu rua, kontra bandu hasoru pesoál saúde no fasilidade saúde ninia sasaun osan $2,000.00 manu rua.
Iha kontra bandu iha aredór eskolár komunidade li’ur baku alunu tantu mestri/a hetan sansaun osan $2,000.00 manu rua, baku malu entre alunu ho alunu sira sei hetan sasaun osan $2,000.00 manu rua.
Tesi ka taa kotu paralon (be’e-moos) hetan sasaun osan $5,000.00, karau ida no manu rua. Ema ruma ho atitude hodi estraga ema seluk nia atividade sira hanesan kultura, festa, lia-mate, lia-moris sei selu tomak despeza ba familia sira-ne’ebé loke atividade no manu rua.
“Bazeia ba lei RDTL artigu 29o kona-ba Direitu atu moris, Artigu 30 o Direitu ba liberdade, seguransa no integridade pesoál. Nune’e ba ema sira-ne’ebé partense ba suku Babulo no Afaloicai, kontra bandu sira-ne’e sei aplika sansaun no despeza ne’ebé ami deside ona,” nia hato’o.
Iha fatin hanesan, reprezentante Ministru Interiór (MI), Alin Laek, husu joven parte suku Babulu no Afaloicai atu halakon ona hahalok problema tanba Timor-Leste hetan ona Liberdade; aproveita estuda.
“Ha’u alerta ba joven sira tanba joven sira-nia fatin la’ós ona kaer kro’at. Agora laiha ona invasaun iha ita-nia rain. Ita mesak maun-alin de’it maka hasoru kro’at ba malu ne’e ladi’ak. Ami uluk terus ona ba funu, ne’ebé joven sira buka matenek hodi aban bain-rua kontinua ukun ita-nia rain,” nia enkoraja.
Iha biban ne’e, Prezidente Autoridade munisípiu Viqueque, Francisco Cruz Simões de Gonzaga Soares, hateten, komunidade no autoridade suku Babulu, Afaloicai realiza ona asaun dame no kria ona tara-bandu iha suku rua ne’ebé tenke ho fuan domin ba malu.
“Nune’e ha’u husu ba komunidade no joven sira labele monu ba lasu no manobra, haree malu tenke maun-alin tanba ita mesak família de’it. Se ita kria bei-beik konflitu ita sei lala’o ba oin. Nune’e ha’u hanoin ita hakarak povu ne’e la’o ba oin, ita tenke hamutuk hodi tau-matan ba dezenvovlimentu, tau-matan ba seguransa no hametin establidade iha ita-nia rain laran,” nia akresenta.
Iha okaziaun ne’e, Prezidente Komisaun ba Asaun dame no tara-bandu atuál xefe Suku Babulu, Mario Trindade, relata atividade asaun dame no tara-bandu referida hetan apoia orsamentu hamutuk $3,000.00 husi Minisériu Interiór (MI) hodi rezolve problema sira-ne’ebé akontese iha suku rua.
“Problema ne’ebé akontese iha suku rua ne’e ohin hotu ona no halulik ona buat ne’ebé akontese, sei bandu ema hotu iha suku rua labele halo tán krime grave no krime sívil ne’ebé akontese ona tempu pasadu liu ona”, nia realsa.
Alende ne’e nia subliña, serimónia ne’e Ministériu Interiór devolve kadeira hamutuk unidade-50 ba igreja Katólika Uatulari antiga ne’ebé hetan estragu no mós mangeira bee nian ne’ebé taa kotu ministériu oferese mangeira metro 300.
Entretantu iha serimónia asaun dame no tara bandu ne’e autoridade suku rua, komunidade no joven sira asina ona akta asaun dame no tara bandu.
Entretantu, serimónia asaun dame no tara-bandu ne’e realiza husi konsellu suku Babulu no Afaloicai no hetan partisipasaun husi ekipa MI, autoridade seguransa, veteranu, komunidade no joven husi suku rua.
Jornalista : Vitorino Lopes da Costa
Editór : Rafael Ximenes de A. Belo




