iklan

EKONOMIA

Xavi ba Dezenvolvimentu mak Rekursu Úmanu

Xavi ba Dezenvolvimentu mak Rekursu Úmanu

Foto SEPFOPE

DILI, (TATOLI) – Atu prense prosesu dezenvolvimentu, Sekretáriu Estadu Polítika ba Formasaun Profisionál no Empregu, Ilidio Ximenes da Costa entrega sertifkadu ba formandu hamutuk 133 hafoin tuir formasaun iha Sentru Nasionál Empregu no Formasaun Profisionál (SNEFP) durante tinan ida no halo mós abertura ba formasaun foun tinan 2017 ho formandu 156 iha Tibar, ohin.

Serimónia entrega sertifkadu ba formandu sira nivel I no II iha área konstrusaun sivíl hamutuk 62 (mane 47, feto 15), agrikultura 14 (mane 6, feto 8), ospitalidade 14 (mane 4, feto 10) no konstrusaun jerál ne’ebé inklui FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hamutuk 43 (mane 42, feto 1).

Husi totál formandu ne’e, iha defisiénsia na’in-rua mak enserra mós sira-nia kursu iha karpintaria no agrikultura.

Formandu foun ne’ebé sei tuir formasaun iha área konstrusaun sivíl hamutuk 155 (feto 32, mane 83), agrikultura 21 (mane 11, feto 10) no ospitalidade 20 (mane 2, feto 18).

Iha formasaun foun ne’e sei partisipa mós husi Polísia Fronteira na’in-4 inklui feto ida.

Diretór SNEFP, Simão Titto Barreto hatete, formasaun iha nivel I konstrusaun sivíl ho oras 540 no agrikultura no ospitalidade  kompleta nivel II ho oras 610 ne’ebé kompostu husi matéria, teoríka, prátika no estájiu profisionál fulan rua.

“Liuhusi kualifikasaun ida ne’e, servisu maka’as husi formadór sira no avalia katak husi nivel I ba II ne’e sira prienxe no kompetente ezerse ezijénsia tuir kualifikasaun ne’ebé fó ba sira. Kualifikasaun ita rekoñese katak hetan akreditasaun husi Instituto Mão de Obra”, Simão dehan.

Sertifikadu ne’ebé entrega ne’e hetan rekoñesimentu husi país no espera estadarte ida ne’e mós rekoñesimentu globál tanba matéria sira adota husi Austrália no Europa.

SEPFOPE Ilidio Ximenes da Costa hatete, dezenvolvimentu ba nasaun ida ko’alia kona-ba ema tanba ema nia ezisténsia mak halo dezenvolvimentu no ema mak ajente ba dezenvolvimentu.

“Sé ita prepara ema ho ladi’ak, dezenvovimentu mós sei la’o ladi’ak. Seguransa bele metin maibé ema ne’ebé lahó kualifikadu dezenvolvimentu mós labele la’o tanba ne’e mak xave ba dezenvolvimentu ne’e ita halo preparasaun ba ema”, katak.

Traballadór labele haree de’it katak Nasaun ne’e la’ós lori diplomata, ema polítiku maibé serbisu-na’in tenke iha skill.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!