DILI, (TATOLI)- Ha’u-nia Apá serbisu nu’udar agrikultór maibé Nia mate ona iha 2012 momentu ha’u sei SMA (Sekolah Menengah Atas). Ha’u-nia ama Dona de Casa. Nia fa’an hudi, kamii, kumbili mak hetan osan oituan haruka ha’u atu eskola.
Konta Teofilo Freitas, oan mane dahaat husi fuan domin Raul Freitas (matebian) no Sabina Freitas nu’udar faluk ba ajénsia Tatoli, ohin, husi Munisípiu Baucau, Postu administrativu Quelicai, suku Macalaco, aldeia Bocilai.

Interesante, maske oan ki’ak, inan faluk maibé ho situasaun ida ne’e inspira tebes Quelicai oan ne’e, nune’e ikus mai nia hetan identidade ida nu’udar atleta.
Hosi ne’e Teofilo konsege hamorin Timor-Leste nia naran iha eventu internasionál, ASEAN PARAGAME katak sai primeiru lugar ba halai ho distánsia 800m, kuartu lugar iha 200m no primeiru lugar iha 400m entre atleta sira husi nasaun oi-oin ne’ebé mós partisipa, iha setembru 2017, iha Malázia.
Prestasaun ne’ebé nia hetan la’ós milagre eh nu’udar prezente ne’ebé entrega de’it maibé liuhusi sakrifísiu naruk, pasiénsia, disiplina no auto-konfiansa ho vontade tomak hodi koko buat foun hodi konkista.
Nune’e alin husi Dulce Apolonia Freitas, Victor Freitas, Sedelicio Freitas no maun husi Satorlina Freitas ne’e haktuir katak ho kualidade pesoál ne’ebé nia iha motiva tebes duni nia to’o ohin loron bele sai duni atleta ida maske antes ne’e nia nunka imajina eh mehi kona.
Kronolojia, nia konta tuir: “Uluk ha’u sei ki’ik ha’u gosta joga bola hanesan tebe bola no volly bola tanba iha kolega barak. Maibé iha momentu ne’ebá ha’u hela iha área rurál entaun la iha posibilidade atu tuir jogu iha nível nasionál sira”.
Teofilo ne’ebé moris iha 28 Maiu 1993 hatutan, iha tinan 2005 nia hetan asidente katak sa’e has no monu depois tohar tanba ne’e atividade sira ne’ebé babain nia halo nanis hanesan joga no volly bola para tiha.
Maske nune’e, nia la hela de’it ho kondisaun ida ne’e, tan ne’e, bainhira rona informasaun katak iha Universidade Cup, iha ne’ebé universidade eh instituisaun akadémika sira iha Timor-Leste laran partisipa hotu, inklui Universidade Orientál Timor Lorosa’e (UNITAL), universidade ne’ebé nia mós estuda eh buka matenek ba.
“Iha momentu ne’ebá ha’u mós tau naran iha modalidade atletizmu, treinu para atu tuir kompetisaun hotu maibé momentu ne’ebá ha’u la hetan juara Kompetisaun. Hotu, treinadór ba atleta seniór Calistro dehan ha’u halai di’ak komesa momentu ne’ebá ha’u iha vontade tomak treinu maske la iha treinadór ida dehan ha’u sira-nia atleta,” konta finalista UNITAL, departementu petróleu, Fakuldade Siénsia Naturál no Minerál ne’e.
Jerasaun Lu-lutu Saelari ne’e hanoin hikas, maske la hetan konsiderasaun husi ema ruma katak bele rekoñese nia nu’udar sira-nia atleta maibé nia buka koko no aprende tuir nafatin alias atleta nasionál sira treinu nia buka treinu tuir ho vontade. Nune’e nu’udar rai-lakan mosu teki-teki, sorte monu lerek ba nia nu’udar grasa ida.
Tanba ne’e, lideransa másimu ida CDTL (Confederação Desportiva Timor-Leste), Afranio Xavier hareee no dehan nia hodi envolve mós iha paraolimpiku, hahú 22 outubru 2017 no tuir kompetisaun no hetan primeiru-lugar iha distánsia 5 Km.
“Ha’u kontente liu hakarak promove aan liutan mas liu tiha fulan ida tama ezame ha’u para treinu iha dia 12 Fevereiru ha’u komesa gabung atlet olimpico sira treinu fali to’o iha jullu husi CPNT (Committee Paralimpico Nacional de Timor Leste) halo selesaun ba atleta sira atu tuir eventu ASEAN PARA Game iha Malázia Kuala Lumpur. Iha momentu ne’e treinadora Cesaltina hakarak treinu ha’u maske iha Federasaun Paraolimpic iha treinadór maibé sira hein osan aprova mak treinu, Komesa jullu treinadora Cesaltina akompaña ha’u treinu ha’u to iha dia 16 Setembru, ami ba tuir eventu ASEAN PARAGAME no ha’u hetan rezultadu 1° iha 800m 4° iha 200m no 1° ih 400m,” nia konta tan.
Dala ida ida tan, susesu iha desportu maibé moris sei hafutar nafatin ho sasidik eh dezafiu katak husik hela família liu-liu inan faluk mai moris iha sidade hodi buka matenek iha universidade nune’e ezijénzia moris mós hetok rigoroza, tan ne’e nu’udar oan ki’ak, Teofilo Freitas mós buka atu hakat liu dezafiu sira ne’e maske todan.
Nune’e atividade ne’ebé nia halo loro-loron hodi sustenta moris alende apoiu balun husi nia inan doben faluk maka ba serbisu hiit fós iha ema nia loja no fa´an kamiza klube Real Madrid fans Timor-Leste hodi sustenta moris no estudu.
“Osan ne´e selu eskola selu kos, selu bemo ba eskola no sosa hahan,” hateten Teofilo Freitas ho fitun eh zodiáku Gemini ne´e.
Razaun ida, Teofilo halo atividade ne´e, tanba antes ne´e, bainhira nia aman sei moris buat hotu fásil maibé bainhira moris oan ki´ak moris nakfilak husi grau 360. Ho situasaun ida ne´e nia alin Saturnina mós abandona nia estudu.
“Uluk apa sei moris, ami sempre hamutuk no suporta ami rua ha’u-nia alin feto eskola maibé depois apa mate tiha sente lakon boot. Ha’u-nia maun na´in rua sees husi ama ba hela ho nia ferikoan nia família sira. Ha’u-nia ama mesak haree ami rua ha’u-nia alin feto nia eskola to’o ha’u-nia alin feto para nia estudu tanba osan la sufisiente atu haree ami rua hotu,” nia konta tuir.
Kona-ba estudu, atleta ne´e nian mak; 2001, eskola pré-primária iha munisípiu Baucau, postu administrativu Quelicai, suku Macalaco. Eskola primária husi primeiru to´o kintu ano iha 2006 hafoin transfere fali ba Sekolah Dasar Katolik Wailili-Baucau iha 2007, pré-sekundária iha Eskola Sekundária Públika nú. 02 Wailili, 2010 no ikus liu eskola sekundária públika nú. 2 Vila nova, Baucau, gradua iha 2014.
Oras ne´e dadaun hanesan estudante finalista iha UNITAL, departamentu Pétroleu, Fakuldade Rekursu Naturál no Minerál.
Ksolok tanba bele estudu ona iha universidade, maibé iha universidade ne´e ho nia problema rasik. Nune´e Teofilo haktuir tan:
“Difikuldade ne´ebé ha’u hasoru iha universidade mak; ida praktikum barak mak ha’u la bele tuir tanba kestaun osan la sufisiente atu selu, rua tanba família iha Dili la iha ha’u tenke kos ema nia uma, tolu difikuldade ba hahan tanba ha’u-nia inan faluk mesak, la servisu, mak suporta ha’u atu eskola entaun haruka osan mós mínimu liu atu responde ha’u-nia estudu to´o ha’u la tuir praktek, estudo do campo, servisu praktek no estájiu”.
Kondisaun moris mak hanesan ne’e, maibé Quelicai oan ne’e buka dalan nafatin hodi hetan susesu. Nune’e susesu uluk ne’ebé mak nia iha agora mak sai nu’udar atleta nasionál ida no reprezenta ona Timor-Leste iha atividade atletizmu mundiál hodi hamorin mós Timor-Leste nia naran perante komunidade internasionál sira.
Tanba ne’e nia fó mensajen ba juventude eh foinsa’e timoroan sira katak bainhira ita hetan prestasaun di’ak keta halo aan eh vaidozu nune’e mós nia husu atu evita aan husi hahalok alkolizmu sira maibé buka esplora talenta sira ne’ebé iha.
“Di’ak liu promove talentu, kreatividade ne´ebé ita iha atu bele lori ita-nia rain nia naran no koko moris mandiri husi ita-nia rezultadu rasik, keta depedénsia liu ba inan-aman tanba sira la’ós iha permanente ba ita. Nu’udar joventude ne´ebé forte di’ak liu hamutuk kaer liman kria paz, estabilidade hodi lori ita-nia rain nia naran husi ita nia talentu no kreatividade tanba agora ne’e mundu modernu la’ós dezenvolve ho drogas ka konflitu,” nia fó mensajen.
(Jornalista: Rafy Belo)
(Editór : Manuel Pinto)