BEIJING, 24 Jullu 2026 (TATOLI)—Reprezentante jornalista husi Timor-Leste ne’ebé partisipa iha programa troka esperiénsia no formasaun mídia ne’ebé Governu Xina organiza, kuarta (22 Jullu 2026) liubá, hala’o vizita ba Muzeu Nasional iha Beijing Xina.
Durante vizita nee jornalista sira hare direta koleksaun sasán istóriku no patrimóniu kulturál Xina ne’ebé Governu Xinês prezerva ho di’ak iha muzeu refere.
Notísia Relevante: Jornalista na’in-25 partisipa formasaun transformasaun dijitál iha Xina durante semana tolu
Kolesaun sira inklui objetu antigu artefaktu arkeolojia dokumentu istóriku no obra arte ne’ebé hatudu viajen istória Xina husi tempu antiga to’o era moderna. Sasán istóriku sira proteje no konserva promove patrimóniu kulturál nasaun nian ba jerasaun agora no futuru.
Diretor Ezekutivu Radio Televizaun Timor Leste (RTTL), João Guterres, hateten vizita ne’e nu’udar oportunidade ba jornalista sira atu aprende kona-ba métodu konservasaun no teknolojia moderna ne’ebé uza atu rai-di’ak sasán istóriku sira.
“Ohin, ita mai haree muzeu nasionál Xina nian ne’ebé konserva património istóriku sira ho nia istória rasik tanba iha provensia hotu-hotu iha nia muzeu hodi konserva memória istória pasada ne’ebé mak uluk nian mai to’o agora,” nia dehan.
Husi vizita ne’e, tuir nia, haree rasik artistika oioin konserva iha ne’eba tanba sira hahú harii muzeu ne’e iha tinan 1953 hodi hahú konserva patrimóniu istóriku ne’ebé Xina iha agora, oinsá atu loke ba públiku ne’e iha 1981. Ohin, vizita ne’e haree rasik katak Xina iha nia paisajen istóriku katak ida-ne’e mak istória no lala’ok ne’ebé mak sai moderna iha mundu.
“Entaun kolesaun permanente ne’ebé mak sira tau iha laran ne’e mai husi liurai sira ne’ebé mak ukun ne’e hanesan roupa materiál sira ne’ebé halo funu no matéria sira seluk ne’ebé mak uluk nian sira konserva iha ne’e, atu sai edukasaun ba iha públiku ba jerasaun kontinuadór iha Xina hodi aprende.
Vise Prezidente Tatoli, Zezito da Silva, konsidera esperiénsia ida-ne’e importante atu bele fahe informasaun ba komunidade iha Timor-Leste.

“Vizita ba Muzeu Nasionál Xina sai parte husi programa troka esperiénsia mídia durante semana tolu ne’ebé Governu Xina organiza ba jornalista 24 husi Timor-Leste ho objetivu atu haforsa kooperasaun no kompreensaun mútua entre nasaun rua,” Zezito da Silva dehan.
Nia dehan, iha muzeu ne’e hodi haree istória pasadu no patrimóniu istória ne’ebé uluk liu ba nian.
“Patrimóniu ne’e mak famozu iha Beijing Xina, entaun ami-nia prezensa mai iha ne’e atu observa direta patrimóniu istóriku no kulturál iha Xina,” nia dehan.
Nia haktuir, papel jornalista sira-nian importante tanba atu haree asuntu istóriku sira, entaun vizita ida-ne’e hasa’e jornalista nia koñesimentu banhira fila ba Timor-Leste iha koñesimentu oinsá halo kobertura ba asuntu istóriku sira.
Jornalista husi Timor Post, Olga Soares, hateten jornalista husi Timor-Leste mak vizita muzeu Nasionál Beijing ne’e hodi hatene liután istória xina iha tempu pasadu.
“Tanba ne’e mak Komisaun sira lori jornalista sira mai vizita hodi haree direta istória sira ne’ebé mak preserva sasan sira funu nian no nomós sasán sira seluk ne’ebé uluk uza ba iha tmpu pasadu nian,”Nia hateten.
Beijing Xina ho ninia istória naruk no patrimóniu kulturál ne’ebé kle’an, nia sai nu’udár testemuña ida-ne’ebé forte ba kontinuidade, inovasaun, unidade, inkluzividade no natureza pásifika sidadania Xina nian. Husi tinan 700.000 liubá, ema antigu sira hela iha área Pekin.
Iha tinan 3.000 liubá, Yan no Ji iha área ida-ne’e sai Estadu Feudal iha tinan primeiru dinastika Zhou nian, Hahu husi unidade Qin iha tinan 221 molok Kristu, Pekin sai hanesan sidade xave ida iha Xina Norte hasoru insersaun sira husi fronteira.
Durante períodu dinastika norte Liao no Jin, Pekin evolve hanesan sira-nia kapitál ida, sentru polítiku parte norte Xina nian. Ema Jerusalem halo Pekin sai nu’udar kapitál imperial ba Xina tomak ba dala uluk iha ninia istória.
Iha períodu Ming no Qing nian, Pekin sei sai nu’udar podér Estadu Xina nian. Hafoin harii tiha Republika Popular Xina iha tinan 1949, Pekin hahú oferese poténsia boot ba rejuvenasaun. Ida ne’e hatudu katak sidade ida-ne’e sai hanesan sentru polítiku no kulturál nasionál, interkámbiu internasionál no inovasaun teknolojia.
Hodi halo viajen ida atu transforma Xina ba nasaun sosialista modernu ida iha relasaun hotu-hotu, hodi halo tuir aproximasaun ida-ne’ebé sentralizadu ba ema, Pekin sei muda lalais liu ba dezenvolvimentu inovativu, green, koordenadu, ho kualidade aas.
Beijing nia istória fó sasin ba nasaun Xina kona-ba ninia viajen husi pasadu ba futuru, hatudu mudansa husi tradisaun ba modernidade, no rekonstrui identidade nasionál hodi lori diversidade kulturál no etnika ba integrasaun nasionál.
Historia Pekin nian tuir sekuénsia dinastiku Xina nian no ko’alia liu kona-ba tinan hirak ne’ebé evolusaun brilliana nian liuhusi períodu Palakolite to’o agora.
Espozisaun ne’e hatudu revizaun komprehensivu ida kona-ba sidade Beijing ne’ebé kobre ninia alkansa no dezafiu sira iha dimensaun polítika, ekonómika, kulturál no sosiál dezenvolvimentu sustentavel nian.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes





