DILI, 16 maiu 2019 (TATOLI) – Iha loron 16 abríl, Governu liuhusi Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL-sigla portugés) no Timor GAP.EP, halo pagamentu milliaun $650 ba partisipasaun konsórsiu pursentu 56,56 husi ConocoPhillips no Shell iha projetu Greater Sunrise, nune’e faze tuir mai mak dezenvolvimentu kampu.
Diretór Unidade Negósiu Timor GAP.EP, Luís Gusmão Martins admite, Empreza Públika ne’e, hanesan entidade Governu iha parte komersiál, tanba ne’e tenke buka maneira hodi bele dezenvolve kampu Greater Sunrise.
“Atu halo impréstimu ida, ne’e la’ós Governu mak halo maibé Timor GAP hanesan entidade Governu iha parte komersiál ne’ebé iha reprezentante iha projetu ne’e, maibé Timor GAP labele uza Governu no Fundu Petrolíferu hanesan garantia”, tenik bainhira akompaña Ministru Reforma Lejislativa no Assuntu Parlamentár, Fidelis Leite Magalhães no Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosial, Merício Juvinal dos Reis “Akara”, hodi fahe informasaun ba mídia na´in sira iha Palásiu Governu, kinta ne’e.
Nia akresenta, garantia ne’e liu-husi osan ne’ebé hetan husi projetu Greater Sunrise, nune’e bele selu fila fali ba impréstimu ne’e rasik.
“Iha komersiál, iha kondisaun ne’ebé sei diskute no deside hamutuk, tanba ita impresta no sei fó fila fali entaun tenke tuir ho saida mak ita hanoin, liu-liu parte Timor GAP atu halo buat ne’e ho kualidade,” hateten Diretór Luís Gusmão Martins .
Iha Kontaktu Inisiál Ho CCECC
Diretór Unidade Negósiu Timor GAP.EP, Luís Gusmão Martins haktuir esforsu ne’ebé Timor GAP halo la’ós foin mak hahú hafoin sosa asoens, maibé halo ona estudu ne’ebé kle´an dezde tinan 2007 hodi hahú halo estudu ne’ebé iha relasaun ho kampu Greater Sunrise iha parte upstream no downstream.
Iha 2017 Timor GAP tenta hare oportunidade oinsá mak bele dezenvolve kampu ne’e sein prejudika Fundu Petrolíferu, nune’e iha tinan 2017 nia laran ekipa Timor GAP partisipa hodi apóiu iniasiativa no asina akordu ida hodi lori China Civil Engineering Construction and Corporation (CCECC) envolve iha projetu Tasi Mane.
“La’ós derepente iha tinan 2019 mak foin ita asina kontratu ho CCECC. Husi ne’e mak ita haree kompañia sira-nia kapabilidade tékniku no finanseiru hodi bele envolve iha prosesu ida ne’e,” nia akresenta.
Tanba ne’e iha ona koordenasaun ida ho kompañia xineza CCECC, hodi komesa troka informasaun.
Nune’e ikus liu iha 2018 kompañia xineza ne’e mai hodi hatudu sira-nia vontade no iha 2019 halo aprezentasaun hodi dehan sira mai la’ós buka osan de´it maibé sira mós mai lori osan.
“Ita haree husi parte sei sira bele lori osan entaun sira mak halo enjeñaria no konstrusaun no ita mós bele impresta osan,” hateten diretór ne´e.
Hodi hatutan, hafoin akompaña ekipa CCECC nia esplikasaun no bazeia ba estudu detallu no dezeñu enjeñaria ne’ebé halo ona, nune’e mós survey(peskiza)ba fasilidade mariña iha Beaço ne’ebé ho durasaun tinan rua to’o tolu, estudu ne’e mai ho kustu estimativa ba konstrusaun.
“Kompañia xineza sira halo avaliasaun, sira mai hato’o proposta ida tuir standar (padraun) estudu nia ho kustu ne’ebé tuun liuhusi estimativa ne’ebé mak iha. Entaun ida ne’e hanesan oportunidade ida atu oinsá ita bele ba oin,” dehan tan diretór ne´e.
Diretór Luís Gusmão Martins mós rekoñesse, maské iha proukupasaun barak maibé bainhira ita akompaña informasaun diak liutan, bele tau hanoin ne’ebé hanesan.
“Importante ba ami mak tempu saida deit husi Governu liuhusi Primeiru-Ministru no ministru tutela fó ami atu halo esplikasaun ami prontu, nune’e Xefe Governu bele informa mós ba Prezidente Repúblika. Ita komprende preukupasaun sira tanba ne’e buka atu halo loos preukupasaun sira hodi iha hanoin ida atu ita dezenvolve kampu ne’e rasik no dezenvolvimentu iha rai laran,” afirma diretór.
Antes ne’e, Prezidente Timor GAP.EP, Francisco Monteiro informa, Greater Sunriseiha komponente boot rua hanesan dezenvolvimentu upstream ne’ebé mak presiza biliaun $5 to’o biliaun $6, no iha parte downstream presiza biliaun $5,5 to’o biliaun $6.
“Ita-nia akordu komersiál ho CCECC bele dehan ita hasees ona nesesidade ida cerca de milliaun $943 to’o biliaun $1 husi projetu ne’e. Agora ita sei serbisu barak tan atu bele kobre hotu parte nesesáriu ba downstream nian,” tenik nia.
Kampu Greater Sunriselokaliza besik kilómetru 150 iha sudeste Timor-Leste nian no kilómetru 450 iha Noroeste Darwin, iha Territóriu Norte Austrália nian.
Estadu Timor-Leste liuhusi Timor GAP hola parte ona iha Konsórsiu Greater Sunrise ho pursentu 56,56, enkuantu Woodside (operadora) ho partisipasaun hamutuk porsentu 33,44 no Osaka Gas ho porsentu 10.
Jornalista : Julia Chatarina
Editór : Rafy Belo