DILI, 20 agostu 2019 (TATOLI)-Povu Timor-Leste, ohin, selebra festa istóriku no ‘sagradu’ ne’ebé koñesidu ho naran loron FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste).
Notísia Relevante : Selebrasaun Loron FALINTIL Hahú ho Misa Agradesimentu

Ema ua’in, husi juventude, estudante, veteranu, mate restu, faluk, oan ki’ak, no órgaun soberanu sira, inklui família boot F-FDTL ‘halibur malu’ iha Kuartél Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) iha Fatuhada, Dili, hodi komemora tinan 44 (20 agostu 1975-20 agostu 2019) lorin FALINTIL.
Liuhusi serimónia festa FALINTIL nian ne’e, Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Majór Jenerál Lere Anan Timur, fó sasin katak, FALINTIL iha nia jornada ne’ebé naruk, ‘haku’ur’ ka hakat liu dezafiu oi-oin iha tempu rezisténsia.
Lere Anan Timur nu’udar mós Komandante FALINTIL ne’ebé reziste iha ai-laran durante tinan 24 nia laran ne’e hateten, ohin, povu Timor-Leste komemora dala ida tan loron ne’ebé marka ezisténsia FALINTIL nian, momentu ida ne’ebé timoroan hotu reflete FALINTIL nian misaun mak atu liberta Timor-Leste husi okupasaun ne’ebé ninia independénsia proklama ona iha 28 Novembru 1975.
Lere hateten, mai to’o iha 20 maiu 2002, povu Timor hamutuk ho FALINTIL konkretiza duni restaurasaun independénsia ne’ebé mak hetan rekoñesimentu husi Organizasaun Nasoins Unida (ONU-sigla inglés).
“Loron ohin mós ita sei hanoin hikas katak FALINTIL iha nia jornada ne’ebé naruk hakat liu dezafiu oi-oin iha tempu rezisténsia ho konsiente katak, FALINTIL tenke hola postura ida ne’ebé neutral no imparsiál ho objetivu atu halibur forsa polítika hotu-hotu hodi luta hasoru inimigu ida de’it atu hetan independénsia nasionál,” Majór Jenerál Lere Anan Timur tenik.
Lere Anan Timur afirma, independénsia ida ne’e sosa ho kompañeru sira barak rihun ba rihun nian vida, no povu hotu nia terus, kanek, moras, hamlaha, hamrook, sadi’a no tanis no selu-seluk tan ne’ebé sura hotu.
“Hirak ne’e hotu hanesan konsekuénsia funu nian ne’ebé ita tenke aseita no ida ne’e mak valór ne’ebé mak ita lori sosa independénsia,” hateten Lere Anan Timur.
Nia hatutan, ho komemorasaun loron istóriku ne’e atu hanoin fali ba kotuk uitoan, hahú husi 1975 to’o 1999. Gerrilleiru FALINTIL barak mak lakon nia vida no mós populasaun ne’ebé balun inosente, balun tanba konsiente duni atu fó nia vida ba rai ida ne’e ohin loron hela de’it sobrevivente uitoan iha timoroan sira nia leet no balun sei tur sadi’a no pasiénsia ho mata ben.
Lere Anan Timur mós preokupa, veteranu barak mak hahú lakon daudaun ona sira nia vida, tan idade, maibé balun tan Estadu la fó atensaun ba sira, sei terus, tan sira la hetan sira nia direitu loos.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Francisco Simões