iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Sé Mak Responsabiliza? Xanana Gusmão!

Sé Mak Responsabiliza? Xanana Gusmão!

(Memória Masakre Santa Cruz 1991, Parte-IV)

DILI, 01 novembru 2019 (TATOLI)—Constancio Pinto iha ne’ebé? “Ha’u la hatene!” Depois sé mak responsabiliza ba akontesimentu [masakre] ne’e? “Tanba saida mak ha’u halo ne’e simu ordén husi Comando Superior de Luta (CSL), mak ida ne’ebé responsabiliza ka toma responsabilidade mak ami-nia Komandante Xanana Gusmão!” Iha ne’ebé Xanana hakarak responsabiliza, se nia subar hela de’it iha ai-laran, hanesan ne’e? Ó mak tenke responsabiliza tanba ó mak lidera masa sira ne’e.

Iha akontesimentu Masakre Santa Cruz 12 Novembru 1991, preguntas no dialogu iha leten ne’e lori ha’u tenke hatán ho onestu. Resposta sira ne’e ha’u fó bainhira Nanggala ida fó inkéretu ba ha’u iha Hospital Militer Wirahusada, Lahane, Dili. Maibé, antes haktuir drama inkéretu refere, ha’u sei haklaken oinsá no tanbasá mak Masakre Santa Cruz ne’e akontese. Loos! Tanba Sebastião Gomes mate iha igreja Motael ne’e maka provoka solidariedade boot husi joven sira iha 12 Novembru 1991.

Sebastião Gomes nia mate hanesan konsekuénsia husi problema polítiku entre Portugal ho Indonézia kona-ba Timor-Leste nia destinu, ne’ebé kleur ona ONU atu rezolve. Tanba ne’e mak Juventude Lorico Asswa’in sira hamriik ho brani no determinadu atu mate tan iha 12 Novembru 1991.

Ita hotu tenke hakruuk hodi fó onra no fó agradesimenntu ba Lorico Asswa’in 12 Novembru sira tanba sira barak prontu fó sira-nia vida nu’udar domin boot ba Sebastião Gomes no povu Timor-Leste tomak.

Ordén husi Komandu da Luta

Hafoin Sebastião Gomes nia mate, Comité Executivo (CE) hanesan orgaun Conselho Nacional Resistência Maubere (CNRM) nian iha Frente Clandestina (CE), iha knaar halo no aprezenta proposta kona-ba planu ruma ba Comando Superior de Luta (CSL) ka simu ordén ka orientasaun ruma husi Comando Siperior de Luta (CSL) hodi ezekuta.

Iha relasaun ho Manifestasaun 12 de Novembru 1991, iha ha’u-nia subar fatin iha Maun José Lay nia hela fatin iha uma piku, iha kruzamentu Audian ( Xina Sang Thai Ho nia uma antigu). Iha 09 Novembru 1991 tuku 18.00 lorokraik, luta-maluk Chico Bobonaro, Agostinho Segeria ho Egas Alves, lori surat ida husi irmaun Constâncio “Terus” Pinto nu’udar responsável Comité Executivo (CE) ba ha’u nu’udar responsável Sesaun Masa Juvenil-Estudantil no Sesaun Propaganda Polítika iha Comite Executivo (CE) nia laran.

Ha’u la simu surat direta husi Komandante Luta Xanana. Ha’u so simu surat orientasaun husi responsável Comite Exekutivo (CE), Constancio Pinto, hafoin nia aprezenta Plano de Ação ne’e no hetan aprovasaun husi Komandante Luta Xanana Gusmão. Tanba ida ne’e mak ha’u dehan Manifestasaun 12 Novembru 1991 ne’e, hala’o ho ordén husi Comando Superior de Luta, Xanana Gusmão.

Iha surat ne’e hatete; “Irmaun Mouris (Gregório Saldanha) tenke konvoka kedas reuniaun ho membru Comité Executivo (CE) sira seluk no depois koordena mós ho responsável bairu sira hotu iha Dili laran, hodi halao Manifestação Pacífica iha loron saudozu Sebastião Gomes (SG) nia aifunan moruk iha 12 Novembru 1991. Knaar ne’e hodi ezekuta Ordén husi Comando Superior de Luta (CSL). Juventude Lorico As’wain sira hotu tenke hatais uniforma kamizola Organização da Juventude e dos Estudantes de Timor-Leste (OJETIL), nu’udar símbolu unidade nacional.”

Irmaun Mouris labele hatudu-aan  hodi tun ba direta iha manifestasaun ne’e, tanba serbisu sei barak atu hala’o. Irmaun Mouris tenki kordena ho “maluk ruma ne’ebé bapa koñese ona”, atu nuné bele poupa ita-nia ema!”

Nune’e, iha loron 10 Novembru 1991, ha’u haruka bolu irmaun Ciquito Atsong iha Audian no irmaun Apéu Binaraga iha Bairro Central, hodi informa ba membru Comité Eexecutivo (CE) sira atu tuir reuniaun iha irmaun Egas Alves nia avó nia uma iha Audian iha tempu kalan. Rezultadu reuniaun, maioria konkorda hodi ezekuta Manifestação Pasífika ho orientasaun ne’ebé klaru.

Iha ne’e, ha’u kontakta responsável sira iha bairu sira hodi prepara espanduk, hodi hakerek liafuan ruma ka pinta maun Xanana Gusmão nia oin, bandeira, megaphone. Evita violénsias ka hahalok provokativus sira; hili joven sira ne’ebé isin di’ak hodi hala’o serbisu seguransa nian; iha parte media prepara mákina fotográfika ka video hodi halo kobertura, no publika lia rekadu iha TVRI no seluk-seluk tan.

Sasán sira ne’e barak maka antes ne’e prepara ona hodi/atu simu vizita Delegação Parlamentar Portuguesa (DPP). Hanesan espanduk balu kompañeirus sira husi Resistencia Nacional dos Estudante de Timor-Leste (RENETIL) maka pinta, seluk kolega sira iha bairu maka halo. Nune’e, kordenasaun hala’o kedas iha loron tuir mai.

Iha loron 11 Novembru 1991, irmaun Apéu Binaraga tula ha’u ho nia motor ba foti bandeira UDT nian iha Irmaun Carlos Lemos nia uma. Depois ba fali hasoru responsável sira iha bairu sira. Kordenasaun hala’o lais liu ho kontaktu husi ibun ba ibun ka passa palavras. Responsável organiza reza ho lian Portugés, ha’u ho Apéu ba hasoru no fó fiar ba Irman Joana Amorin Dias iha dalan besik ponte My Friend, iha tempu kalan bainhira nia sai husi eskola Externato São José.

Portantu, la’os ha’u mesak de’it. Maibé, kolega sira seluk mós hala’o sira-nia knaar hodi halo preparasaun ka koordenasaun tuir sira-nia kondisaun iha bairu sira.

Iha Semitériu Santa Cruz Laran

Demonstrasaun pasifika ne’ebé hala’o husi Juventude Loriku Asswa’in ne’e, hahú marsa husi Igreja Motael no la’o tuir dalan naruk hodi hakilar “Viva Timor-Leste!”. “Viva Xanana!” to’o iha Semitériu Santa Cruz.

Iha semitériu laran, ha’u la livre husi tiru tanba ha’u mós hetan kanek tamba kilat musan. Maibé ha’u-nia vida kala maka sei naruk, atu nuné bele asume responsabilidade iha tempu tuir mai. Bainhira ha’u kanek, ha’u halo finji mate tanba ha’u iha kálkulu katak antes ne’e bapa sira koñese no buka hela atu kaer ha’u kleur ona. Se sira maka hetan fali ha’u iha rate, laiha dúvida katak ha’u mós sira sei oho.

Tanba ne’e, ha’u sai tiha kobarde (pengecut) halo finji mate, bainhira ema insulta, baku no oho hela jovens sira iha semitériu laran. Maibé, saida maka ha’u nota, bainhira ha’u loke matan hateke-nauk, haree joven sira ne’ebé la’os mai husi Fretilin de’it hanesan ha’u, sei hakilar nafatin “Viva Timor-Leste!” Momentu ne’eba, ha’u konsentra no reza hodi entrega-aan tomak ba Aman Maromak.

Nai, agora ha’u laiha ona kbiit, tan ne’e ha’u entrega ha’u-nia aan tomak ba Ita-Boot, ho fiar katak Ita-Boot iha kbiit hodi salva ha’u.

Bainhira militár sira tiru kanek ha’u no ha’u halo finji mate. Militár sira baku no oho nafatin joven sira iha ha’u-nia sorin-sorin. Derepente ha’u rona lian ida hakilar hanesan fó ordén.

“Stop! Stop! Jangan pukul dan bunuh lagi!”

Momentu ne’eba, lian ne’e monu iha ha’u tolin, ha’u entende kedas katak lian ne’e komandante boot ruma nia lian. Tanba “lian” ne’e halo militár sira hapara sira-nia hahalok violentu hanesan asaun baku no oho joven sira ne’e. Hafoin komandante ne’e dehan tan;

“Siapa yang masih hidup angkat tangan!” Ha’u foti liman hatete katak ha’u sei moris. Depois sira haree ha’u hetan kanek tanba kilat musan entaun komandante ne’e haruka nia membru sira hiit ha’u ba sa’e kareta militár HINO boot ida ne’ebé para hela iha Ai-Sampló hun ida-nia okos.

Iha Ospitál Wirahusada Lahane

Militár sira tula ha’u iha sira-nia kareta kamiaun boot ida, hamutuk ho kolega Ani Bidau (matebian Ijo) ho Juventude Lorico As’wain sira hamutuk na’in sia (9) ka 10 hanesan ne’e.  Ikus mai, irmaun Venâncio ne’ebé hela iha rate Santa Cruz kotuk, foin hatete ba ha’u katak nia mós hamutuk iha kareta laran ne’e.

Loos duni! Tempu ne’eba, iha tan maluk balu hamutuk iha kareta laran maibé ha’u koñese iha momentu difísil ne’eba. To’o iha mortúariu ospitál militár Lahane, sira duir tun de’it mate-isin sira ba estrada laran. Depois sira lori fali ami ba fatin emerjénsia nian. Iha ne’eba, iha maluk kanek balu nakonu iha fatin ne’e. Entaun, sira kolu hotu ami-nia roupa hodi suku matak ami-nia kanek sira ida ba ida.

Kalan ami toba iha enfermaria, ha’u konta, ami hamutuk ema na’in 92. Iha tuku 7.00 ka 8.00 kalan, ami ba haree irmaun Chico Binaraga nia isin latan hela iha simentu leten iha salaun ne’ebé ami toba bá. Chico Binaraga dada iis ikus no mate iha kalan ne’e kedas, iha ami lubuk ida-nia oin. Ami barak triste no hirus. Maibé, fó nafatin korajen ba malu atu auguenta. Iha sorin-sorin, ha’u hateke hetan, inan feton ida (1) ka rua (2)  kanek toba iha ne’eba hotu. Maibé, inan-feton sira tau ketak tiha husi ami mane sira.

Tuir Prosesu Inkéretu

Primeira pregunta husi Kapitaun Nanggala naran Made hudu mai ha’u, bainhira ha’u toba hela iha Hospital Militar Wirahusda Lahane tanba ha’u hetan tiru-kanek iha rate Santa Cruz. “Siapa namamu?” Hau hatán “Gregório Saldanha”. Nia husu ha’u-nia kondisaun fíziku, depois hasai ha’u-nia retratu.

Iha loron aban, ih 14 Novembru 1991, nia mai fali ho tenente nanggala na’in rua (2) mai lori ha’u ba inkéritu iha kuartu sorin.

“Di mana Constâncio Pinto?”

“Saya tidak tahu!”

“Terus siapa yang bertanggung jawab terhadap kejadian ini?”

“Karena apa yang saya lakukan atas perintah komandan perang (CSL), maka yang bertanggung jawab adalah pemimpin kami Xanana Gusmão!”

“Di mana Xanana mau bertanggung jawab, kalau dia sembunyi terus di hutan begini? Kamu yang harus bertanggung jawab karena kamulah Penggerak Masa! Kamu Pegawai Negeri dan kepala dua lagi!”

 “Saya tidak bisa lari karena sudah di tanggan bapak-bapak!”

Inkéritu iha hospitál military Lahane, fízikamente sira la baku ha’u tanba momentu ne’ebá Amó Bispu Belo no Governadór Mário Carrascalão ho nia káben, ami rona dehan atu ba vizita ami. Maibé terror mentál no intimidasaun sira uza hodi halo presaun mai ha’u iha inkéritu loron-loron bainhira iha loron 14 Novembru 1991, sira lori sai ha’u ba polísia.

Iha Polisi Wilayah (Polwil) agora Academia PNTL, sira-nia inkéritu mai ha’u makaas liu tanba la’os de’it ema ida rua maka halo. Ema sira be halo inkéritu ne’e mai husi polísia rasik, husi íntel no militár sira, husi prokuradoria no balu ha’u lahatene mai husi ne’ebé? Polisia sira akuza ha’u ho lei subersivu no sira foti ha’u dadeer husi sela to’o kalan boot no dalaruma to’o loron. Sira la fó ba ha’u tempu atu deskansa ho hakmatek.

Polisia sira husi Polisia Espesiál  (Brimob) kalan be mai, sira tama hotu ba sala ne’ebé ha’u tuur ba, hodi halo lisuk inkéritu ho forma terror, ameasa, intimida no baku lisuk ha’u. Ha’u tuur iha kadeira, ha’u-nia kanek tiru fatin ne’e raan suli hela sira la preokupa. Situasaun ne’e la’os akontese ba ha’u mesak. Ha’u-nia kolega sira seluk mós passa hanesan hotu. Situasaun aat ida ne’e ami hakat liu bainhira sira lori ona ami ba tribunál hodi halo julgamentu.

Julgamentu

Prosesu julgamentu ba ami sira dadur tanba kasu Sebastião Gomes no Santa Cruz hala’o ho sistema maratona (lalais loos). Ha’u momentu ne’eba, bainhira sira lori ha’u ba kastigu iha sela polisia Comoro, sira husu se ha’u hakarak advogadu ka lae? Ha’u hatán katak ha’u la presiza! Maibé polisia sira dehan katak, tamba ha’u-nia kazu ne’e subversivu, mezmu ke ha’u lakohi, estadu iha dever atu prepara advogadu ba ha’u.

Entaun, obrigatóriamente sira aranja advogadu ida naran Ponvo Atmono ke ha’u lakohi. Maibé bainhira kolega dadur maluk sira hetan informasaun husi família katak, advogadu koñesidu sira husi Jakarta naran Yayasan Lembaga Bantuan Hukum Indonesia (YLBHI) manifesta hakarak mai halo defeza “gratuita” ba akuzadus 12 Novembru 1991 sira. Nu’udar resposta ba Governadór Mário Carrascalão apelu “katak dadur 12 Novembru 1991 sira presiza defensores fortes” sira, maka iha iha primeiru dia ba julgamentu iha Tribunal Dili, ha’u retira kedas polísia sira-nia advogadu no ha’u hili advogadu husi YLBHI.

Nune’e, hamosu kedas dezentendimentu iha tribunal tanba juiz sira, prokuradór sira, ho polísia sira la konkorda ho ha’u-nia desizaun. Maibé ha’u mantein ho desizaun hili YLBHI. Nune’e, to’o loron manas maka juiz sira foin hakotu konkorda ho ha’u-nia defensor ne’ebé ha’u hili. Ami-nia julgamentu la’o lalais durante fulan tolu (3) de’it. Julgamentu ramata, sira muda kedas ami ba Komarka Balide, depois ba fali Komarka Becora.

Hafoin ne’e, sira muda derepente tan dadur sira hodi muda ba Kupang ho Semarang. Kolega sira husi kazu Sebastião Gomes ho 12 Novembru 1991 na’in rua muda ba Lembaga Permasyarakatan Kupang, ami na’in neen (6) muda ba Lembaga Permasayarakatan Semarang. Ikus mai kolega na’in haat (4) sai uluk tiha, hela ha’u ho irmaun Francisco Branco maka muda hamutuk ho kolega dadur maluk sira husi Quelicai (Baucau) ne’ebé involve iha kazu pemilu 1988 ba Cipinang-Jakarta, hafoin anúnsiu rezultadu referendu.

Purtantu ami la’o fulan sia (9) iha Polisi Wilayah (POLWIL) Comoro, fulan ualu (8) iha Comarca Balide, fulan 19 iha Comarca Becora, tinan lima (5) iha Lembaga Permasyarakatan Semarang Java Central no fulan tolu (3) resin iha Cipinang. Total hamutuk tinan ualu (8) resin iha kadeia.

Iha kadeia, tratamentu ba ami laiha diferensa barak ho ami-nia maluk Indonézia nia prizoneiru sira. Iha diferensa maka ami dook ona husi ami-nia família no povu. No, depois iha Indonézia, tanba besik liu organizasaun direitu umanu, ativista no jornalista sira, entaun sira la brani atu halo violasaun ba ami hanesan iha Timor.

Harii Monumentu Memórial Santa Cruz

Tanba ne’e, iha komemorasaun Masakre Santa Cruz ba dala-28 (12 Nivembru 1991—12 Novembru 2019) ne’e, ha’u hein no husu ba atu ita-nia Governu bele harii ona monumentu ka memoriál 12 Novembru nian iha rate Santa Cruz.

Ha’u hein mós atu Governu liu husi nia instituisaun kompetente ka liu husi kanál konfiansa ruma, halo nafatin aprosimasaun ho Governu Jakarta ka ho kanál konfiansa iha Indonézia, hodi hetan ita nia Juventude Lorico Aas’wain sira-nia mate-isin. Nune’e, ita bele haloot sira ho dignidade.

Ha’u hein mós, atu jovens sira oras ne’e, bele banati tuir Joven Lorico sira ne’ebé uluk iha tempu difísil, prontu halo sakrifísiu ba povu Timor-Leste, mezmuké iha situasaun diferensa ona.

Mezmuke ami harii ona Grupo de Trabalho ne’ebé kompostu husi C12N, Ministério dos Assuntos Combatentes de Libertacão Nacional, FIHIR Design & Arkitectura ne’ebé lideradu husi Jacinto Alves ne’ebé halo preparativus lubuk ida ona, no depois rekomenda Dezeñu ho BoQ ba Governu maibé prosesu aprovasaun la’o kleur loos tanba implikasaun husi “impasse política” ne’ebé la’o hela iha ita-nia rain.

Maibé horisehik, 29 Outubru 2019, ami reuni fali ho Agência de Desenvolvimentu Nacional (ADN) ho Comissão Nacional de Aprovisionamento (CNP) de Timor-Leste to’o ona  iha akordu rekomenda ba Conselho de Administracão do Fundo das Infra-estruturas (CAFI) ka Infrastructure Fund of TimorLeste hodi aselera prosesu konkursu, hodi nune’e konstrusaun obra ne’e bele hahú ona.

Notísia relevante: http://www.tatoli.tl/2019/10/30/hau-rseponsavel-ba-manifestasaun-laos-ba-masakre/
Jornalista: Cancio Ximenes

Editór.       : Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!