iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, DILI, HEADLINE

"Nasaun Sei La Dezenvolvidu Bainhira Sosiedade La Sente Na´in Ba Siénsia"

"Nasaun Sei La Dezenvolvidu Bainhira Sosiedade La Sente Na´in Ba Siénsia"

Komemorasaun loron mundiál ba siénsia no matemátika ho tema “Ba paz no dezenvolvimentu”. Imajen: Nelia Borges

DILI, 05 Novembru 2019 (TATOLI)-Timor-Leste komemora loron mundiál ba siénsia no matemátika ho tema “Ba paz no dezenvolvimentu”.

Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK), Longuinhos dos Santos hateten, se ita hakarak halo siénsia sai nu’udar elementu husi progresu sosiál no ekonómiku, ita tenke lori ita-nia oan ki´ikoan sira ba koñesimentu no ba metodolojia sientífika. Ho ne’e ita sei kari fini atu iha futuru ita bele hetan nia fuan.

Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos. Imajen/TATOLI

“Nasaun ida sei la dezenvolvidu uainhira sosiedade la sente na´in ba siénsia, siénsia nu’udar objetu atu ajuda ita komprende mundu no nia transformasaun sira” hateten MESSK, Longuinhos dos Santos, iha Salaun INFORDEPE (Institutu Nasionál Formasaun Dosente no Profisionál Edukasaun), Balide-Dili, ohin.

Ministru Longuinhos fó hanoin katak uainhira ita iha estratéjia kona-ba konstrusaun sistema siénsia ita sei ultrapasa dezafiu barak.

“Ita tenke iha konsiénsia katak ita bele manan dezafiu sosiál, ekonómiku no médiu-ambientál bainhira ita iha stratéjia no polítika nasionál ida ba konstrusaun sistema siénsia no teknolojia nian”.

“Ho razaun ida ne’e aposta ida hosi prioridade sira seluk Ministériu Esinu Superiór Siénsia no Kultura nian maka atu reforsa kondisaun funsionamentu INCT nian, nune’e bele promove hamutuk ho Instituisaun Ensinu Superiór Públika no privada sira, kondisaun sira ne’ebé maka halo prátika investigasaun sai nu’udar realidade iha ita-nia nasaun,” tenik governante ne’e.

Ministru Longuinhos mós subliña tan katak se ita hakarak iha impaktu mai ita ema-nia moris, tenke kapasita mós siénsia iha nivél hotu-hotu ensinu nian, hahú hosi Pré-Eskolár to’o iha Universidade, tanba siénsia transversál ba sistema hotu ensinu nian.

“Ita hakarak oferese ba labarik no joven timoroan sira hotu, oportunidade atu hetan kultura sientífika ida metin, nune’e Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura, nia atuasaun labele para de’it iha nivél universidade maibé tenke to’o mós eskola bázika no sekundária no ba sosiedade liuhosi programa divulgasaun sientífika.”

Alende aplika Siénsia iha eskola sira, tuir Ministru Longuinhos katak siénsia tenke aplika iha servisu ba pás, unidade sosiál, prezenvasaun meiu-ambientál no iha kooperasaun entre povu.

Iha okaziaun ne’e Governante ne’e hatutan, siénsia importante iha mundu, uainhira estudante sira debate kona-ba siénsia sira adapta hela valór sira sidadania nian tanba aprende atu preukupa mós ho saúde públiku.

“Siénsia iha papel importante ida iha mundu, ne’ebé globalizadu ba beibeik. Liuliu atu promove valór etika paz no preservasaun ambiente nian. ne’e duni debate ne’e importante tebes. Uainhira estudante sira aprende siénsia no halo debate kona-ba kestaun atuál sira hanesan jestaun ba lixu, iha momentu hanesan sira adapta hela valór sira sidadania nian tanba sira aprende atu preukupa ho saúde públiku no bein-estar ema hotu nian”.

MESSK Longuinhos dos Santos reforsa katak se ita hakrak dezenvolve estratéjia Nasionál ida ba siénsia, ba ida ne’e ita tenke promove audisaun, konsulta akadémiku no ema relevante sira atu bele kria konsensu ida luan kona-ba vizaun ne’ebé ita hakarak ba setór ne’e iha Timor-Leste.

Tanba ne’e Timor-Leste iha ona rede relevante instituisaun ne’ebé hakuak númeru signifikativu joven estudante sira ho atuál liu hosi rihun neennulu estudante ensinu superiór, ne’ebé korresponde pursentu lima husi ita-nia populasaun atu labele haluhan dezafiu sira ne’ebé bele implika dezenvolvimentu polítika foun sira.

“Aspetu pozitivu ne’ebé alkansa ona labele halo ita haluha mós dezafiu sira. Dezafiu sira ne’ebé ita hasoru implika atu dezenvolve no hamosu politika foun sira. Maibé tenkeser politika sira ne’ebé bazeia ba kualidade. Hasa’e kualidade korpu dosente no kurríkulu nian nomós kualidade prosesu pedagójiku nian,” nia dehan.

Enkuantu, João Manuel da Costa Sarmento nu’udar Asistente Tékniku Garantia Interna ba Kualidade hosi Eskola ISFIT (Instituto Superior de Filosofia e de Teologia) sente kontente partisipa iha eventu kona-ba diskursu sientífiku hodi selebra loron mundial ba siénsia no pás ba dezenvolvimentu ne´e.

“Hau sente kontente bele partisipa iha eventu kona-ba diskursu sientífiku hodi selebra loron dezenvolvimentu mundiál no pás nian ne’e tanba iha ne’e estudante sira mós bele atua sira-nia kompeténsia ne’ebé maka sira iha durante ne’e nune’e mós ho eventu kompetisaun sira bele prepara liu sira-nia oinsá atu uza métodu própriu para kompete ho mós atu hatene ita-nia kapasidade,” hateten João Manuel.

Partisipante ne’e mós realsa liután katak molok partisipa iha eventu ne’e sira mós prepara ona estudante sira liuhosi prosesu ensinu aprendizajen.

“Durasaun tempu ne’ebé fó mai ami badak tanba ne’e preparasaun espesiál maka ita prepara ona sira-nia textu, prepara sira mós liuhosi prosesu ensinu aprendizajen, ita halo loos sira-nia pensamentu no operasaun do intelektuál  atu bele halo diskursu ho rásiu, retu no korretu tanba eventu ne’e hanesan mós medida ida atu hatene to’o ona iha ne’ebé sira-nia kompeténsia,” João hatutan..

Partisipa iha eventu ne’e maka reitór sira husi ensinu superiór públiku no privada sira iha Timor-Leste inklui mós diretór edukasaun husi munisípiu sira no estudante universitáriu sira.

Jornalista: Nelia Borges

Editór    : Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!