iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, DILI, HEADLINE

TL Hakarak Reforsa Relasaun Ho CPLP, Austrália No Indonézia Konstrui Sistema Nasionál Siénsia-Teknolojia

TL Hakarak Reforsa Relasaun Ho CPLP, Austrália No Indonézia Konstrui Sistema Nasionál Siénsia-Teknolojia

Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura Longuinhos dos Santos. Imajen/Egas Cristovão

DILI, 18 novembru 2019 (TATOLI)-Timor-Leste (TL) hakarak reforsa relasaun ho país  CPLP (Comunidade dos Países da Língua Portuguesa), Austrália no Indonézia hodi konstrui sistema nasionál siénsia no teknolojia.

“Ita hakarak reforsa relasaun ho nasaun CPLP ho Austrália no Indónezia hodi hanoin atu aprende tan dalan ne’ebé maka iha, hodi bele konstroi ita-nia sistema nasionál siénsia no teknolojia. Obra bo’ot sira ne’ebé maka ita hahú sempre ho buat ne’ebé ki’ik atu nune’e bele kria kondisaun ba serbisu nian,” hateten Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK), Longuinhos dos Santos, iha ámbitu komemorasaun loron mundiál siénsia “Ba pás no dezenvolvimentu” iha salaun Ian Martin, Balide, Dili, ohin.

Notísia relevante:Eskola 10 Sai Favoritu Iha Kompetisaun Siénsia No Matemátika

Relasiona ho planu prioridade sira ne’ebé maka MESSK iha, Ministru Longuinhos hatutan, tinan ne’e sei reforsa mós kondisaun funsionamentu INCT (Institutu Nasionál Siénsia no Teknolojia, sigla portugés) ne’ebé  implementa órgaun sira ne’ebé prega ona iha estatutu no sai kondisaun esensiál ba funsionamentu institusionál ida ne’e. “Nune’e Iha tinan 2020 ita hein katak INCT bele kumpre duni misaun atu promove siénsia, peskiza no investigasaun  iha ita-nia nasaun laran”. Ministru haktuir.

“Buat sira ne’ebé maka iha forsa, uainhira presiza duni, buat hirak ne’e maka sei akontese. Los duni presiza forsa barak, dezenvolvimentu sira iha Timor-Leste hetan forsa sira iha buat hirak ne’ebé maka presiza atu akontese no ita hotu atu kontribui liuliu hosi ministru, reitór sira,  doutorando sira, dirizente no funsionáriu sira hosi INCTL nian.Presiza hala’o serbisu ho lukru hodi bele hakat liu dezafiu sira no tane as interse komun nasaun nian,” enkoraja ministru.

Iha biban hanesan, governante Oitavu Governu Konstitusionál ne´e hateten, siénsia sei sai prioridade ida hosi prioridade seluk. Objetivu prinsipál maka transfere koñesimentu sientífiku hosi nasaun avansadu sira mai Timor-Leste, nune’e bele hakerek iha ajenda kooperasaun iha parseiru rejionál no internasional siénsia nian. UNESCO  nu´udar parseiru ida ho governu TL kona-ba siénsia.

Notísia relevante:UNESCO TL Realiza Kompetisaun Siénsia No Matemátika

“UNESCO nu´udar parseiru Timor-Leste nian iha siénsia tanba ne’e Timor-Leste bele hetan benefísiu hosi programa siénsia hotu hosi UNESCO nian. Iha ita-nia karta  ne’ebé sei manda ba Sekretária Ezekutiva UNESCO, ita sei manifesta ita-nia prioridade sira iha tinan hira tuir mai; siénsia sei sai prioridade ida hosi prioridade seluk,” hateten Ministru Longuinhos dos Santos.

Notísia relevante:“Nasaun Sei La Dezenvolvidu Bainhira Sosiedade La Sente Na´in Ba Siénsia”

Jornalista: Nelia Borges

Editór: Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!