iklan

OPINIAUN

Influénsia “agenda setting” ho “framing” iha formasaun literásia mídia ba audiénsia

Influénsia “agenda setting” ho “framing” iha formasaun literásia mídia ba audiénsia

Hakerek nain, Rafael Ximenes de A. Belo.

Husi: 

Rafael Ximenes de A. Belo

  1. Introdusaun

La iha kadiadu ida sein xave, la iha problema ida mak la iha nia solusaun. Tanba ne’e, molok atu hakle’an liután konteúdu husi artigu ida ne’e, hakerek-na’in hamosu pergunta ida katak “seraké literásia mídia ka mídia literacy ne’e importante no nesesáriu?” Bele “Sim”, bele mós “não” depende ba sensibilidade ema idaidiak nian. Maibé, hanesan ita hotu hatene, hafoin Timor-Leste restaura nia independénsia iha tinan 2002, tama mós iha vigór Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), inklui mós estabelese no hahú reforsa órgaun Estadu sira hanesan lejislativa, ezekutiva no mós judikativa, iha ne’ebé hanaran konstrusaun Estadu.

Iha prosesu ida ne’e, mídia mós hola papél importante sira hanesan promove valór demokrasia, haforsa partisipasaun sidadaun nian, fó-vizaun jerál no imajen  kona-ba kondisaun jerál sosiál no polítika, ekonomia no kultura, kria espasu públiku hodi promove diskusaun no debate hodi halibur diferensia ideia sira halo konsensu, sai hanesan meiu ba propoganda no promosaun valór no mensajen esperansoza sira hodi kria pás no armonia iha sosiedade, halo kontrolu sosiál no seluk tan hodi bele kontribui ba governu ida ne’ebé responsivu, transparente no akuntável.

Loos duni, mídia iha papél importante iha prosesu konstrusaun no konsolidasaun Estadu maske nune’e mídia rasik mós iha dezafiu eh sasidik rasik iha ámbitu hala’o nia knaar lorloron hodi presta informasaun ba públiku hodi hatán direitu sidadaun nian ba asesu informasaun ne’ebé konsagra mós iha lei-inan no mós konvensaun direitu umanu nian, nu’udar direitu prinsipál ida.

Tebes duni, indeks liberdade imprensa Timor-Leste nian iha mundu no mós iha Ázia pasífiku ita iha pozisaun ida di’ak tebes. Ne’e orgullu ida ba timoroan hotu. Ita hotu aplaus. Biar nune’e, profisionál sira ne’ebé haknaar aan iha órgaun komunikasaun sosiál hasoru nafatin dezafiu oioin bainhira rekolla informasaun iha terrenu. Hakerek-na’in hanoin, ida ne’e la’ós novidade ba timoroan sira inkluzivamente komunidade mídia sira.

Atu evita situasaun sira ne’e no la repete esperiénsia sira ne’ebé iha ona, komunidade mídia no mós órgaun Estadu ne’ebé tutela iha área mídia ka komunikasaun sosiál nian iha nesesidade hodi kontinua hala’o no promove Literasia Mídia (Mídia Literacy) iha kámada sosiedade hotu hodi sira bele komprende servisu no papél mídia nian iha sosiedade demokrátiku ne’e. Nune’e, mós órgaun mídia sira, tantu privadu no públiku liuhusi definisaun no formulasaun “Agenda Setting” no mós “Framing”. Razaun, “Agenda Setting” no “Framing” iha relasaun resiproka (mútua) iha ámbitu formasaun Literasia Mídia. Literasia Mídia la ho “Agenda Setting” no mós “Framing” ne’e  kompara hanesan modo sein masin ka kafé sein masin-midar. Audiénsia sein “mídia literacy” ne’e dezafiu ida tanba posibilidade sei difikulta serbisu mídia nian, ne’ebé mak ezekuta husi nia profisionál sira.

  1. Konseitu, definisaun no implementasaun

 Literasia Mídia

Literasia mídia nu’udar estudu no analíze kona-ba mídia. Literasia mídia ne’e bele dehan mós katak abilidade individu ida nian oinsá bele komprende no hatene lala’ok ka servisu mídia massa (jornál, rádiu, televizaun no online) nian no mós iha komprensaun kona-ba oinsá utilizasaun mídia massa ne’e rasik inklui perspetiva oinsá halo interpretasaun kona-ba mensajen ne’ebé mak mídia massa ne’e iha no oferese tuir nia vizaun, misaun no objetivu sira.

Literasia mídia kompostu husi liafuan rua “Literasia” no “Mídia”. Etimolojikamente, literasia mai husi liafuan latina “Literatus”; ema ne’ebé aprende no “Mídia” ne’e mós husi dalen látina “medium”; meiu . Nune’e, bele interpreta katak “Literatus Mídia” ka Literasia Mídia ne’e ema ne’ebé aprende meiu (meiu ne’e bele imprime, elektróniku no online).

Tuir Dicionário Infopedia, literasia (literacia) ne’e katak: “capacidade de usar a leitura e a escrita como forma de adquirir conhecimentos, desenvolver as próprias potencialidades e participar ativamente na sociedade”. Mídia ne’e signifika: “conjunto dos meios de comunicação de massas, que veiculam mensagens destinadas ao grande público (como a televisão, a rádio, a imprensa, o cartaz, etc.)meios de comunicação socialmass mídia.

Iha parte seluk, tuir Oxford Advanced Learner’s Dictionary (2015:883), literasia (literacy) ne’e mak: the ability to read and write. Enkuantu, mídia (id, 973) ne’e katak the main ways that large numbers of people receive information and entertainment, that is television, radio, newspapers and the internet.

Nune’e mós, tuir Disionáriu Nasionál ba Tetun Ofisiál (2005:501, 567) Literasia ne’e katak hatene lee no hakerek no mídia ka mídia ne’e signifika buat hotu kona-ba fó sai ka hato’o informasaun.

Ho definisaun sira ne’e hakerek-na’in bele interpreta katak Literasia Mídia ne’e mak abilidade no koñesimentu ema nian kona-ba servisu no papél mídia nian diariamente no hatene oinsá utiliza mídia massa ne’e ba investimentu pesoál hodi hasa’e kualidade pesoál, dezenvolve kompeténsia linguístika, sientífika no uzu teknolójika no profisionalizmu iha área determinada ka jerál ida.

Tanba ne’e, atu to’o iha faze ida ne’e, komunidade mídia inklui órgaun tutela ba área ida ne’e iha dever promove beibeik liuhusi kria oportunidade rasik no aproveita oportunidade sira ne’ebé entidade seluk oferese hodi bele sensibiliza, sosializa no konsensializa servisu no papél mídia nian iha sosiedade demokrátiku hanesan Timor-Leste ne’e.

Agenda Setting

Mídia hola parte ona iha moris ema nian. Mídia moris no eziste tanba audiénsia no audiénsia uza mídia nu’udar nesesidade ida iha moris no interasaun iha sosiedade hanesan audiénsia. Audiénsia ne’e bele vária tuir área jeográfika no demográfika. Tanba ne’e, atu kumpleta nesesidade audiénsia ne’e mídia iha nia “Agenda setting” rasik no iha ajenda ne’ebé mai husi públiku hanaran “Agenda Public”.

“Agenda Setting” no “Agenda Public” ida ne’e mak sai hanesan rekursu no meiu ida, instituisaun mídia sira halo no utiliza iha cozinha da redação ka dapur redasaun nian hodi públika no transmite variedade informasaun no notísia sira hodi tama iha audiénsia sira-nia kakutak, estimula sentimentu no seluktan liuhusi órgaun vizuál no audio-vizuál ne’ebé hola parte iha anatomia isin-lolon ema nian. Hanesan audiénsia, dalabarak ita konsiente ka lae, mídia massa ne’e influénsia ona ita-nia mentalidade no persepsaun hodi haree fenómenu sira ne’ebé akontese iha ita-nia leet, ne’ebé geografikamente bele dook ka besik no psikolojimente bele direta ka indireta (kognitivu ka afetivu) ba ita idaidak.

McQuail’s Mass Communication Theory (2011) temi katak efeitu Agenda Setting ne’e la diferente dook husi efeitu boot seluk ne’ebé koñesidu, sira mós importante iha fatór kombinasaun ne’ebé loos relasiona ho tópiku, tipu/jéneru mídia no kontestu ne’ebé boot liu.

Framing

Antes ne’e, hakerek-na’in hakerek ona artigu ida kona-ba analiza framing no, simplesmente define framing ne’e katak oinsá jornalista ida halo frame (membingkai) ka halo “moldura” kona-ba akontesimentu ida. Analiza Framing uza atu buka hatene oinsá perspetiva ka maneira haree ne’ebé jornalista uza atu halo selesaun ba issue (kestaun) no hakerek notísia (Sobur, 2001:162).

Iha utilizasaun framing, normalmente hamosu pergunta, tanbasá akontesimentu X ne’e halo ba notísia? Tanbasá akontesimentu seluk la halo ba notísia? Tanbasá fatin ida no parte ne’ebé envolve diferente maibé ninia akontesimentu hanesan? Tanbasá realidade ida definidu ho maneira determinada? Tanbasá parte ka angúlu determinadu mak hamosu no la’ós ida seluk? Tanbasá faktu determinadu mak hamosu duke ida seluk? Tanbasá hamosu fonte notísia X no la’ós fonte notísia seluk ne’ebé mak entrevista ona?

Hirak ne’e depende ba vizaun, misaun no objetivu instituisaun mídia idaidak no mós polítika redasaun ka estatutu editoriál ne’ebé (karik) iha.

Influénsia “agenda setting” ho “framing” iha formasaun literásia mídia

Bazea ba enkuadramentu teóriku no esplikasaun sira kona-ba “Agenda setting” no “Framing” iha paragrafu sira anteriór, hakerek-na’in bele halo sínteze katak Agenda setting ne’e mak oinsá mídia massa (mídia imprensa, mídia elektrónika no online) liuhusi polítika redasaun no estatutu editoriál eskolla ka hili eh determina asuntu, iha sala-redasaun ka editoriál, ne’ebé bele konsidera importante liu hodi tau iha prioridade hodi bele lee, rona no haree husi audiénsia sira iha mídia massa sira.

Enkuantu, framing ne’e konsentra liubá oinsá, téknika no substánsia informasaun, konstrui ka dekonstrui tuir padraun notísia hodi bele públika ka transmite iha mídia massa sira, ne’ebé bele fó signifikánsia ida ka impaktu ida, direta ka indireta iha vida sosiál, ekonomia no kultura, polítika no seluktan audiénsia sira nian iha vida pesoál ka grupu, ne’ebé iha no halo interasaun ba malu hanaran sosiedade (homojéneo ka heterojéneo).

Tanba ne’e, atu kria konsiénsia públika (public awarnes) kona Literasia Mídia, alende mídia depende ba ajenda públiku ka Agenda Public, definisaun “Agenda setting” no “Framing” ne’e esensiál no influente tanba iha poder no influénsia tebes iha formasaun Literasia Mídia nian basá iha ligasaun direta ho formasaun karakter sidadaun (audiénsia) nian, formasaun opiniaun públika no konsiénsia oinsá foti desizaun ba interrese públiku ka Estadu ida nian no kontribui ba dezenvolvimentu fíziku no mós naun-fíziku ba prosperiedade no moris di’ak nasaun no povu ida nian.

Nune’e mós formasaun literasia ne’e tenke promove beibeik husi profisionál komunikasaun sosiál sira no entidade relevante tanba iha benefísiu sira hanesan:

  • Aumenta no eleva koñesimentu audiénsia sira (sosiedade sira ne’ebé lee, rona no asiste notísia) nia koñesimentu oinsá bele asesu informasaun no komprende serbisu mídia nian;
  • Ajuda otimiza dezempeñu kakutak no estimula konsiénsia audiénsia sira nian;
  • Hasa’e abilidade no kualidade intrapersonál audiénsia sira nian hodi bele komprende, krítiku no responsável kona-ba servisu mídia massa nian no nia produtu informativu no entretenimentu sira iha ámbitu formasaun opiniaun públika, karakter no konsiénsia;
  • Eleva abilidade audiénsia sira nian iha komunikasaun verbál no eskrita liuhusi produtu jornalístiku sira ne’ebé mak mídia massa sira disponibiliza;
  • Halo/fó asisténsia ba audiénsia sira hodi bele sai pesoál ka grupu ne’ebé mak di’ak, étiku, iha koñesimentu luan, analítiku, krítiku no prudente kona-ba serbisu mídia massa nian no produtu sira ne’ebé mak mídia sira ne’e oferese, tantu ho formatu eskrita, audio no audivizuál, hodi bele desorienta ba aktu ka desizaun negativa sira ne’ebé bele fó ka hamosu impaktu negativa ba ema seluk ka sosiedade ho eskala ki’ik ka boot;

Atu benefísiu sira ne’e labele sai de’it “mehi” ida eh “slogan” ida, órgaun komunikasaun sosiál sira (privadu no públiku), inklui mós instituisaun formál ka naun-formál nian sira ne’ebé halo serbisu direta ho área komunikasaun sosiál, maka:

  • Sensibiliza no divulga lei komunikasaun sosiál, servisu no papél mídia ba komunidade hotu frekuentemente;
  • Investe kualidade pesoál no promove kompeténsia rasik, liuhusi aprende, estuda, peskiza, husi profisionál komunikasaun sosiál sira (jerente, jornalista, editór no seluktan) beibeik;
  • Atualiza aan ho inovasaun no evolusaun siénsia no teknolojia sira husi profisionál komunikasaun sosiál sira hodi bele oferese produtu ne’ebé orienta ba kualidade, rigór, izenta, kredível no iha integridade;
  • Kumpre plenamente ba étika no deontolojia profisionál nian, Lei Komunikasaun Sosiál, prinsípiu universál jornalizmu nian, polítika redasaun ho estatutu editoriál mídia nian no mós valór no norma sira ne’ebé adota ka vigora iha sosiedade ho responsável, rigór no prudente;
  • Integra iha kurríkulu husi estabelesimentu ensinu sira husi autór edukasaun sira no entidade relevante ba setór mídia ka komunikasaun sosiál;

Ba audiénsia sira; sani-na’in, rona-na’in no haree-na’in sira, ne’ebé iha poder ka la iha poder (polítiku ka ekonómiku), atu hakonu no responde direitu fundamentál sira ne’ebé konsagra iha Konvensaun Direitu Umanu no Konstituisaun, kona-ba direitu no liberdade informasaun no espresaun, maka iha dever:

  • Kontinua koopera no kolabora ho mídia liuhusi nia profisionál sira ne’ebé hala’o knaar iha terrenu hodi rekolla produtu notisiáriu sira to’o publikasaun no transmisaun;
  • Sai parseiru serbisu ba mídia iha ámbitu ba promosaun liberdade espresaun no imprensa hodi promove no valoriza prinsípiu no valór demokrátiku sira ne’ebé mak Estadu adota no implementa;
  • Halo krítika ho krítiku no analítiku ho fundamentu rasionál no hamosu mós sujestaun konstrutiva atu órgaun mídia liuhusi nia profisionál sira bele presta informasaun ne’ebé kualidade no rigór. Katak, la’ós de’it informa maibé eduka, konsensializa, enkoraja no seluktan ba sidadaun hodi promove demokrasia, pás no armonia no mós dezenvolvimentu nasionál inklui oinsá influénsia polítiku sira atu bele foti desizaun ne’ebé prudente ba interrese Estadu no povu nian ho integridade, dignu no kredível;
  • La sai “opozitór” ba prezensa jornalista no ba mídia maibé sai parseiru serbisu ida mútua ne’ebé iha benefísiu mútua mós ba interrese koletivu sidadaun no Estadu nian, iha ne’ebé no bainhira de’it;

“Mai ita hamutuk alkansa konsiénsia krítika mídia nian liuhusi literasia mediatika. Sidadaun intelejente, mídia forte; hamutuk ita konstrui futuru nasaun ida ne’ebé prósperu no hanai justisa sosiál no inkluzividade”.

Hakerek nain nu’udar alumni Departamentu Komunikasaun Sosiál,UNTL

E-mail:rafael.enf009@gmail.com

Facebook: Rafy Belo ATL 

 

Nota: Artigu opiniaun ne’e responsabilidade pesoál nu’udar sidadaun ida hodi ezerse nia direitu ba liberdade imprensa no ko’alia, ne’ebé konsagra mós iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste!

Bibliografia:

  1. Deuter, Margaret, et.all (2015). Oxford Advanced Learner’s Dictionary, ninth edition, p.883, 973;
  2. Guterres, Aderito, et.all (2005). Disionáriu Nasionál ba Tetun Ofisiál  edisaun dahuluk, p.501, 567;
  3. Kriyantono, Rachmat (2006). Teknik Praktis Riset Komunikasi. Edisi Pertama, Penerbit Kencana Prenamedia Group, p.276.
  4. Literacia in Dicionário infopédia da Língua Portuguesa [em linha]. Porto: Porto Editora, 2003-2020. [consult. 2020-08-25 03:24:15]. Disponível na Internet: https://www.infopedia.pt/dicionarios/lingua-portuguesa/literacia, asesu iha loron 25 agostu 2020;
  5. McQuail’s Mass Communication Theory (2011). 6th Sage Publication, Ltd.
iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!