LAUTÉM, 15 novembru 2020 (TATOLI)—Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral, informa iha tempu besik sei halo kontratu ho kompañia Vecom hodi distribui produtu Cesta Bázika iha munisípiu Lautém.
“Serbisu ne’ebé Vecom halo hatudu duni realidade no Governu laiha dúvida tanba atividade sira hahú daudaun ona atu halo aplikasaun ba Governu, tanba ne’e ohin ami mai verifika serbisu. Governu atribui tasa ne’ebé merese atu toka sira-nia kontribuisaun ba atividade Cesta Bázika iha,” dehan Ministru Joaquim, domingu ne’e, iha edifísiu kompañia, iha aldeia Titilari, suku Fuiluro, postu administrativu Lospalos, munisípiu Lautém.
Notísia Relevante: Governu emite deklarasaun benefísiu ba investidór lima
Governante ne’e enkoraja nafatin kompañia atu kontinua serbisu nafatin hodi bele tulun Governu iha rekuperasaun ekonómika.
Diretora kompañia Vecom, Brígida Coreia, hateten kompañia ne’e investe hakiak karau iha Lospalos hahú tinan 2004 no hakiak manu iha tinan 2018 to’o ohin loron, tanba ne’e bainhira Governu hakbesik hodi haree diretamente, nia parte agradese no disponível partisipa iha programa kurtu prazu ne’e.
“Cesta Bázika ne’e programa ne’ebé kapas, tanba ema polítiku bele halo buat ne’e oioin no ha’u nu’udar ema tékniku bele fasilita maluk agrikultura sira bele hetan rendimentu husi ne’e. Ita bo’ot sira sei halo kontratu ho ami, tenke foti produtu lokál hosi povu agrikultór sira,” na’in ba kompañia ne’e informa.
Nia dehan, bainhira Governu halo ona kontratu ho Vecom mak sei iha garantia hodi nune’e bele halo susesu ba programa Cesta Bázika.
“Programa ne’e labele para de’it iha ne’e maibé hatutan tan fulan-tolu ou haat, atu nune’e ita-nia povu sira bele iha vontade fa’an produtu no badinas liután halo sira-nia atividade agríkola, nune’e ema hotu bele sente ekonomia rekuperadu,” nia akresenta.
Produtu manu ne’ebé agora Vecom hakiak foin mak 100.000 resin no alvu ba tinan oin hakarak sa’e to’o 500.000.
“Bainhira atu hakiak 500.000 presiza mákina automátika, nune’e oras ida ami bele oho 1.500, entaun ami presiza haluan no hanaruk liután investimentu,” nia fó hanoin.
Tuir diploma ministeriál konjuntu númeru 38/2020, 26 outubru, produtu ne’ebé tama lista programa Cesta Bázika maka, produtu alimentár, kompostu husi foos, batar, kote/fore, amendoim, sorgum dulas, kafé, masin, fehuk ropa, susu ben, masin midar, manu, manu tolun, mina tein, mina nú, trigu, inklui modo sira hanesan ervilla, tomate, koto nurak, fore sikote, repollu, kouve, modo metan, modo mutin no modo seluk tan.
Enkuantu ba produtu ijiene maka, sabaun, álkool jel, deterjente, eskova nehan no pasta nehan.
Vizita ne’e akompaña husi Diretór Ezekutivu Trade Invest Timor-Leste, Arcanjo da Silva no ekipa, ekipa husi Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál (SERVE) no Autoridade Tributária.
Antes ne’e, iha loron 17 september 2020, Governu reprezenta husi MKAE no Ministériu Finansa (MF) emite deklarasaun benefísiu ba investidór nasionál no internasionál hamutuk lima, ne’ebé investe iha setór produtivu no kontribui polítika planu rekuperasaun ekonómika Governu.
Kompañia lokálVecom mós momentu ne’ebá simu sertifikadu ne’e.
Jornalista: Hortêncio Sanchez
Editora: Julia Chatarina